LJUBINJE FORUM
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ljbinje za vrijeme Turske uprave

+4
zagor
katabuya
Mima
bolero
8 posters

Ńňđŕíŕ 1 of 2 1, 2  Next

Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Fri Feb 12 2010, 05:21

Spisak Ljubinjskih kadija:
Husein 1592
Abdulgafar 1594
Sulejman, sin Muhamedov 1603
Ahmed, sin Hasanov 1604 i 1605
Sulejman 1606
Mehmed 1612
Alija, sin Kemalov i Husein, sin Mustafin 1613
Abduldzelil 1616
Mehmed, sin Mahmudov 1633
Alija, sin Alijin 1624
Mustafa 1625
Ishak i Ibrahim, sin Mahmudov 1630
Hasin, sin Mehmedov 1631
Alija 1632
Mehmed, sin Mehmedov 1633
Hasan 1634
Ramadan 1638
Alija, sin Huseinov 1645
Mustafa 1646
Ishak i Sulejman, sin Hasanov 1650
Osman, Saban i Mustafa 1655
Mehmed, sin Hadzi-Ahmedov 1661 do 1665
Saban 1668
Ishak 1671
Mustafa 1684
Husein 1701
Mahmud, sin Mehmedov 1703 i 1715
Ismail 1734
Osman 1736
Salih 1745 i 1747
Ahmed 1750
Salih 1752 i 1753
Dervis Ishak 1754
Ibrahim 1759
Ahmed 1764
Sejh Abdulah 1766
Ahmed 1774
Salih, Zuhdi i Sulejman Music 1779 i 1780
Fejzulah Zulfikar 1780
Ibrahim 1782
Sulejman 1783
Muhamed 1784
Sulejman Rusdi 1785 i 1788
Ahmed 1789
Hasan 1791 i 1792
Jahja 1793 i 1794
Hafiz Mustafa 1795
Salih Satibi 1796
Mustafa Arif 1799
Salih 1800
Ibrahim i Ahmed 1801
Velijudin 1803
Husein Ruhi 1876 i 1877

Ljubinje i Cernice, imali su ponekad u 17 stoljecu, zajednickog kadiju.Ovaj kadiluk je polovinom 17 stoljeca bio kratko vrijeme spojen s Konjickim(Belgraddzik) kadilukom, a ponekad su opet Ljubinje i Nevesinje imali zajednickog kadiju.Kada je 1865 izvrsena nova administrativna teritorijalna podjela Bosanskog vilajeta, izdvojena su sva sela oko Trebinja, i nahije Zupci, iz Ljubinjskog i pripojena Trebinjskom kadiluku

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by Mima Fri Feb 12 2010, 10:02

Bolero čo'eče:) uvijek navedi izvor! bez fus nota se ništa ne pika! Smile
Mima
Mima
Trudi se
Trudi se

Female
Broj poruka : 32
Points : 35
Datum upisa : 29.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by katabuya Tue Feb 16 2010, 07:42

Nek' si mu rekla... Smile Razz
Nadam se da ćemo se sada bolje razumjeti na forumu, onaj prvi Bolerov boravak mi ne budi baš dobre asocijacije...
katabuya
katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 41
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Sat Feb 20 2010, 04:23

Izvor : Hivzija Hasandedic, Muslimanska bastina u Istocnoj Hercegovini, Sarajevo 1990
Eh eto, sad smo svi zadovoljni hehehehe, nema tebi jarane sta da budi lose asocijacije, diskutovali smo o nekim stvarima i to je gotovo i proslo.

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by katabuya Mon Feb 22 2010, 06:29

Kul!
Drži se pravila, i svima će biti lijepo
Živio
katabuya
katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 41
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Mon Feb 22 2010, 21:38

@bolero
Sjećam se da sam spremajući neki ispit (davno li bijaše), naišao na podatak da su uskoci oteli ljubinjskog kadiju i tražili otkup.
Pa bi, ako imaš vremena, mogao na osnovu ovih podataka (ukoliko su tačni) koje si postavio mogao da nam približiš o kome se kadiji radi.
Da to bude mali doprinos nauci ljubinjskog foruma.
Literatura je bila Istorija srpskog naroda (tom III-1 ili III-2) u izdanju SKZ.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Wed Feb 24 2010, 04:05

U prvoj polovini 1606 godine, vodjeni su pregovori sa kapidzi-agom krajisnikovim kom su uskoci demolirali moseju u Ljubinju, da od Dubrovcana primi odstetu.
Te godine (1612) je ponovo stradalo Ljubinje Njegovi prvaci zadobili su ferman kojim je hercegovackom namesniku nalozeno da sprovede teftis nad dubrovackim selom Grgurici, posebno osumnjicenim za odnose sa uskocima.Na optuzenima za sumnjivo drzanje Dubrovcana narocito su insistirali Novljani i Neretljani.U istrazi su bile angazovane i kadije iz Ljubinja i Nevesinja.

Osamnaestog aprila 1613 u dubrovacke vode prispelo je 11 uskockih ladjica.O tome su odmah bile obavestene vlasti i prijatelji u Neretvi,Popovom polju, Trebinju i Herceg-Novom, da bi na vreme preduzeli mere za odbranu.Ladjice su usle u Rijeku (Omblu) a odatle su komandosi presli u Popovo.Uz dubrovacku obalu je najpre iskrcano samo sto dosljaka.Oni su bili samo pred straza za iznenadni upad u turske medje.Ceo dan 19 aprila proveli su pljackajuci okolinu Trebinja i sela u polju.U Popovu su ubili kadiju i dva uglednija Muslimana.

Posle pohare Trebinja i Popovog polja dubrovacka vlada je odmah poslala izaslanike bosanskom pasi da se opravda i da se sama pozali na pretrpljene stete posebno u prometu solju s obzirom da su Ljubinjci onemogucavali odlazak ljudi u Dubrovnik u kupovinu soli.Neprijateljstvo sa Ljubinjcima zbog uskockih provala nije izgladjeno ni maja 1613 .Prvog maja te godine dubrovacki senat je resio da dvojica plemica koji su u Ljubinju vodili pregovore, mogu ponuditi 2000 dukata na ime odstete, s tim da se o nagodbi dobije ispravan kadijin akt, o cijoj bi autenticnosti svedocio i dubrovacki prijatelj Sulejman Ljubovic, tada bosanski deftertar.U nagodbi je poredovao i Portin caus Mustafa kojem je trebalo pokloniti 80 a njegovom kapidzibasi 30 talirai to kad sa Ljubinjcima dodje u Dubrovnik na pomirenje.Prijatelj Ljubovic je takodje trebalo da se "omasti" sa sto talira.Velikom veziru da zatvori oci na zalbe o novom uskockom zaletu na Trebinje valjalo je izbrojati 2000 talira.

Ljubinjci su i dalje bili narocito kivni na zitelje Grgurica kraj Slanog gdje je i u leto 1612 trebalo da se obavi teftis od strane sandzakbegovog cehaje i kadije Ljubinja i Nevesinja.

Izvor: Dr Bogumil Hrabak: Napadi Senjskih uskoka na Zazablje, Popovo i Trebinje (1535-1617) Trebinje 1983

U ovoj studij nisam nasao nijednu informaciju u vezi otimanja Ljubinjskog kadije.Ako mislis na Istoriju Srpskog naroda od pisca Vladimira Corovica, nju sam juce brzo pregledao i nisam takodje nista nasao o otetom kadiji.Ukoliko se radi o nekoj drugoj knjizi Istorije Srpskog naroda (mozda Benjamina Kalaya), javi mi pa ako mi bude dostupna da pogledam

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Wed Feb 24 2010, 04:22

Radi se o ISN u izdanju SKZ u deset tomova, koju je radila grupa autora a ovi podaci su u tomu III-2 ili III-1 nisam siguran.
Imam ovah Hrabakov rad, a što se Kalaja tiče ne preporučujem.
Interesantno je da je Kalaj čim je došao u BiH zabranio ovu svoju knjigu
U svakom slučaju pohvale za trud.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Wed Feb 24 2010, 05:05

Najrazgranatija a mozda i najstarija muslimanska porodica u Ljubinju bili su Serdarevici.

Ova je porodica za vrijeme turske vladavine dala vise istaknutih licnosti od kojih spominjemo samo one kojima nalazimo spomen u pisanim izvorima.

SALIH SERDAREVIC, SIN MURTEZIN, IZ LJUBINJA, postavljen je 1 dzumada 1179 (1763) godine za kadiju u Blagaju.

MEHMED SERDAREVIC, SIN OSMANOV, SIN MEHMEDOV, SIN MURATOV (bio je takodje kadija ali se ne zna gdje i kada).

AHMEDBEG, FAZLIBEG i SALIH EF. SERDAREVIC zivjeli su u Ljubinju 1766 godine i slovili kao ugledni ljudi.

MUSTAFABEG SERDAREVIC postavljen je 1769 godine za ljubinskog ajana na kojoj se duznosti nalazio vise od 20 godina.On je 1790 godine isao sa seher-cehajom Ljubinja hadz-Alijom u Travnik na vijecanje kod bosanskog valije.

MUJAGA SERDAREVIC iz Ljubinja bio je komandant jednog odreda turske vojske sto se 22 decembra 1857 godine borila protiv ustanika kod Poljica.

SALIH EF. SERDAREVIC, je 1766 godine bio alim vakufa Mustafa-age Ljubinca.

OMER EF. SERDAREVIC, je bio mualim zenskog mekteba u kuci hadzi Avdage Hromica, u Cernici

MEHMED-AGA SERDAREVIC, gradonacelnik Ljubinja koncem 19 vijeka

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by Mima Wed Feb 24 2010, 09:22

interesantno kako je ovaj Bolero čitao Benjamina Kalaja,a ne zna za Istoriju srpskog naroda. To je isto kao kad bi sad neko ko želi da sazna nešto o srpskoj istoriji uzeo da čita nešto od visokog predstavnika VALENTINA INCKA:)a ne djela srpskih istoričara.. pihh....
Zagor,koji si ispit spremao kad si čitao ISN? mene je napatila kad sam spremala balkansku...najgore su one kilometarske fus-note:)i to nam je tražio..
Mima
Mima
Trudi se
Trudi se

Female
Broj poruka : 32
Points : 35
Datum upisa : 29.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Wed Feb 24 2010, 21:41

Benjamin Kalaj je svoju Istoriju Srba zabranio, da je Srbija ne bi upotrijebila kao jedan od argumenata u borbi za Bosnu sa AU, jer on u ovoj istoriji govori o Bosni kao o srpskoj zemlji.

Srpska i južnoslovenska srednjeg vijeka (I i II)
Srpska i balkanska XV-XIX vijeka (III-1,III-IV-1 i IV-2)
Srpska i južnoslovenska novog vijeka (V-1,V-2,VI-1 i VI-2)
Ova dva zadnja sam ogulio da ne kažem šta, ovo balkanska je pokojni Vasić bio bukvalno shvatio pa davao literaturu na bugrskom...
A ovaj zadnji me mrzila učiteljica [You must be registered and logged in to see this image.] , godinu i po konstantnog izlaženja (Crnogorac čovjek znao sam svakog crnogorca gdje je pogino, od koga je bio ženjen ime oca i JMBG).
Jesi li na BG ili NS.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Wed Feb 24 2010, 21:52

Izvinjavam se na trostrukom postu nisam znao kako da drugačije obrišem prvi, a kako se radi o koleginici moram da pazim shta pisem, pa neka je obrishe neko od administratora. [You must be registered and logged in to see this image.]
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Thu Feb 25 2010, 02:11

Velika poplava koja je zadesila Sarajevo 15. studenog 1791. godine, također je pogodila i Latinsku ćupriju. Da li je ćuprija prilikom te poplave srušena do temelja, ne može se pouzdano reći, ali je sigurno bila teško oštećena i onesposobljena za promet, budući da čitavih šest godina nije došlo do njezine obnove. Ovo je također bilo i vrijeme teških društveno-ekonomskih kriza i ratova, pa je vjerojatno jedan od razloga bio i pomanjkanje materijalnih sredstava i stručnih kadrova za njezinu obnovu.

Obnova je uslijedila iz sredstava umrlog sarajevskog trgovca hadži Abdulaha Brige. U XVI stoljeću kao investitori mostogradnje javljaju se prvenstveno predstavnici države, krajem XVIII stoljeća, kada je država u krizi, njihovu ulogu preuzimaju bogati pojedinci.

Hadži Abdulah-aga Briga oporučio je svojim zavještanim pismom trećinu svoje cjelokupne imovine, u iznosu od 29.768 groša, u dobrotvorne svrhe, pa je 23. džumadelahira 1212. hidžr. (13. prosinca 1797.) godine nekoliko uglednih građana Sarajeva zatražilo od kadije da se iz spomenutih sredstava između ostalog podigne i Latinska ćuprija.

U vezi sa tim zatraženo je da se iz Ljubinja dobavi neki mimar Risto i njegovih dvadeset vještih klesara. Međutim, ti majstori iz Ljubinja nisu došli jer se kasnije u obračunu izdataka za most spominje majstor Jovan.

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by Mima Thu Feb 25 2010, 02:37

@zagor
kako si me nasmijao sa ovim za Vasića:) Nažalost(ili možda na radost mnogih studenata)bio je pod crnom zemljicom kad sam upisala istoriju u BL. Ali ostao je kult njegove ličnosti:)
Mi sa istorije smo imali neke privilegije kod njegove supruge Lejle Vasić koja je ''ubijala'' druge odsjeke sa onom dosadnom pedagogijom.
Ti si u SA studirao? Onda nam je Tošić garant bio zajednički Laughing
Mima
Mima
Trudi se
Trudi se

Female
Broj poruka : 32
Points : 35
Datum upisa : 29.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Thu Feb 25 2010, 03:05

Pomoćnjak Đuro ...AB ABRAHAM USQE DOMINE NOSTRI IESUS HRISTI QUATUOR DECIMUS...
Djeca su ga zvala pegla.
Vasić bi se ponekad zanio pa bi počeo pisati arapski, a mi djeca ko tele u šarena vrata.
Ljubo Maksimović?
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Thu Feb 25 2010, 22:48

Kad god bi osmanski podanik na podrucju Republike obolio, umro prirodnom
smrcu, stradao svojom krivicom ili krivicom osobe koja nije dubrovacki
podanik, Dubrovcani bi od emina zatrazili da izvrπi uvidjaj, sastavi
izvjestaj i preda im ga, kako bi ga u slucaju potrebe mogli predociti. Onaj
koji bi preuzeo imovinu stradalog sunarodnjaka morao je pred eminom potpisati
priznanicu. Opljackani osmanski podanici pismeno bi posvjedocili o
tome tko ih je napao, nakon cega nitko nije mogao optuæiti dubrovacke podanike.

Nadalje, od stradalog se trazila izjava da za svoje stanje ne okrivljujenevine dubrovacke podanike, da svu svoju imovinu ima uz sebe, te ako
umre, neka se to stavi na znanje njegovim nasljednicima.

Godine 1757. gusari su napali dubrovacki brod i ubili trgovca iz
Ljubinja. »Cim je brod doplovio u Dubrovnik, emin je izvrπio uvidjaj, a prezivjeli putnici posvjedocilisu o tijeku dogadjaja. Istoga dana na Ploce je stigao otac ubijenog trgovca, preuzeo je njegovu imovinu i potpisao izjavu da ni za sto ne tereti kapetana broda

Slican dogadjaj zbio se i 1772. godine i okoncao na isti nacin. Godine 1773. na podrucjuRepublike stradao je Vlah Grgur Kojic tako sto je pao i ubo se na vlastiti noz. Obitelj je ranjenika smjestila u dubrovacku bolnicu. Na zahtjev Dubrovcana, ranjenik je pred eminom izjavio da je stradao vlastitom krivicom. Dubrovcani su pozvali i ljubinjskog kadiju, no dok je on stigao,ranjenik je umro. Eminovo svjedocenje u ovom je slucaju bilo vise nego dragocjeno . Godine 1788. emin je pismeno potvrdio da neimenovani Vlah lezi bolestan u jednoj kuci na Brgatu. Godine 1789. Vlah iz Orahova potpisao je pred eminom potvrdu da je njegov brat umro prirodnom smrcu u kuci Djura Filipovog Grbonica u Klisevu.

Godine 1700. emin je na dubrovackom podrucju uhitio Vlaha koji je pokrao dubrovacku crkvu u Stravci.

Godine 1747. bosanski beglerbeg nalozio je ljubinjskom kadiji i eminima na Plocama da istraze zasto su Ulcinjani pred samim gradskim vratima ubili dva Dubrovcanina i jednog Mlecanina.

Godine 1753. emin se morao zaloziti za sarajevskog trgovca kojega je prevario neki francuski trgovac.

Godine 1756., na molbu Dubrovcana, ljubinjski je kadija naredio eminu da uhiti i zatvori stanovitog Salih-basu.

Godine 1775. bosanski beglerbeg nalozio je kadijama Novske Bekije i Ljubinja i eminima na Plocama da istraze slucaj provale u dubrovacku crkvu na Dupcu i uhite krivce, osmanske podanike.

Nakon sto je Halil Siljevic iz Ljubinja pijan pucao po Dubrovcanima i ranio ih petoro, i to u neposrednoj blizini Grada, emin ga je uhitio, odveo u Lazarete i zatvorio.

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by Mima Fri Feb 26 2010, 00:29

@zagor
Jhooj,ti tekstovi mi se činili strašni,a ustvari je išlo laganini...Đuro mi predavao pomoćne a i južnoslovensku I.
Mi smo ga zvali ''srkvisa'', (sigurno znaš da je umjesto ''c'' izgovarao ''s''....) Smile
A Vizantiju mi je predavao Radivoj Radić,sjajan profesor...
Imam još 2 ispita do kraja.. vidiš,mogao bi mi i preporučiti iz čega da spremam Novi v.II, ovaj Tarle ubi citatima Marksa i Lenjina Smile pored tog ispita ostala mi Ist. JugoslavijeII (tu nam forsiraju Petranovića)
Izvinjavam se Boleru što mu upadoh u temu bezze Laughing
Mima
Mima
Trudi se
Trudi se

Female
Broj poruka : 32
Points : 35
Datum upisa : 29.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by katabuya Fri Feb 26 2010, 03:19

za takve stvari imate pp, pa tamo razglabajte! Nemoj delete da radi!!! Smile
katabuya
katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 41
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Wed Mar 03 2010, 20:51

"...Turci trebinjski privukoše se kući Riste Perića, kodžobaše ljubinjskog, te ga raniše.A to su za to učinili, što je isti Risto sa još nekolika poglavara hrišćanska i latinska skoro išao u Mostar od prevelike muke i teška zuluma da se tuži mutesarifu na ljubinjskog mudira Mujagu Serdarevića velikog zlikovca, tako i na jaramaza Muja Pajića koji je za ove tri godine učinio jadnijem hrišćanima više zla nego mu je na glavi dlakah."

Srbski dnevnik, br.83 20.oktobra/2.novembra 1860.Članak Iz Hercegovine, 27. septembra
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by katabuya Thu Mar 04 2010, 01:19

moram uključiti opciju, translate to serbian Smile
pola ne kontam Smile
katabuya
katabuya
Administrator
Administrator

Male
Broj poruka : 2672
Godina : 41
Lokacija : Serbia
Points : 389
Datum upisa : 25.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Thu Mar 04 2010, 03:01

"...Mi kako smo došli ovdi svaki je Srbin od Korita pa do Ljubinja i Stoca ukabulio raditi, kao što i mi,i svaki se zato radue svako selo gdie bilo Turaka niedno nie ostalo da niesu pobjegli i povukli se u grad ili u kakve tvrdinje.Sve se odlučilo od Srba i vrlo se smelo,kako je došla ova vojska s G. popom Perom Matanovićem i G. kapetanom Ilijom Đukanovim, odma smo je poslali u Popovo u manastir Zavalu...Turaka nema niđe na skupu, da bi se s nama pobili.Imali smo jednoga srbina iz Mostara, i on nam kaže da se oni ne misle s nama sad iz jedra biti,niti ima ko.I u istome mostaru oni se Srbi raduju i do malo da bi se mogli okrenuti, da se i oni odvoje i rade kao što i mi.No Vas Milostivi Gospodaru molimo, da Vi Vašom naredbom otrgnete Crnogorce"

Ustaničke vođe knjazu iz manastira Duži 18/30.decembra 1857. Dokumenti 1850-1864, 103.
@katabuja
Evo ga u originalu [You must be registered and logged in to see this image.] a naš.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Thu Mar 04 2010, 20:46

Sredinom aprila 1668. blizu pet stotina hajduka probilo je u Popovo polje.Ne čekajući da se sakupi turska potjera oni su se prebacili na teritoriju Dubrovnika i uhvatili mora na obalama oko Stona.Usput su, koliko su mogli ispraznili dubrovačka sela Lisac i Čepikuće.Pod vođstvom ljubinjskog kadije stigla je potjera, ali ne da uhvati hajduke, nego da i ona opleni svoje "komšijsko" selo.A kada je još počela da jede i pije hajduci se više nisu imali čega plašiti.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Sat Mar 06 2010, 04:26

U dogovoru je izmegju knjaza Nikole i Peke bilo utvrgjeno, da se Peko, pošto razbije na Kleku Turke, ne vraća uz Popovo polje, nego skrene od Hutova lijevo i spane u Gabelu, a otalen nastavi pute prama Mostaru, gdje će se sastati sa knjazom. Peko nije mogao izvršiti povjerenu mu zadaću na Kleku, s čega se vratio natrag istim putem kojim bješe i sišao. Usput poduze žestok juriš na Ljubinje da ga zaposjedne.
Bilo je baš na dvije pune godine prije okupacije, a prvi dan posta ramazana u 4 ˝ sahata u jutro “ala franka”, kadno je proglašeno po Ljubinju, da idu Crnogorci na Ljubinje, i da se sklone u grad sve, što nije za puške. Zbilja po sahata iza toga očulo se pušketanje sa istočne strane Ljubinja brdom preko vinograda. U varoši je bilo onda do 50 muslimana gragjana, koji su mogli baratati sa oružjem i jedno 150 askera redife (rezerve). Starci su, žene i djeca hitili u grad izmegju krupe od puščanih zrna. U grad je hitio svijet iz bližnjih mahala Cernice i Vakufa, dočim se svijet iz Barnosa bio sklonuo u bližnju kuću Hasan-age Serdarevića, koja je tada bila najbolja. U Gornjim se Barnosima zaklonio svijet u kuću Hafiza Mataradžića. Iz mahale se Raspasca uklonio svijet u kuću Hadžiosmanovića. U kuli se Bakibegovića bilo zatvorilo nekoliko boraca, koji su bili kašnje primorani napustiti kulu, a Crnogorci je zapalili, kao i svu mahalu Prekopce što su zapalili. Pod kulom je Bakibegovića stajala kmetica istog Bakibegovića, a žena Laze Pupića. Ona je držala u naramku nejako muško dijete zavijeno u čiste pelenice. Dijete je bilo njezino vlastito. Tu je k njoj priletio jedan Crnogorac i stao joj govoriti, da je ona turkinja. Jadna mu se žena klela i preklinjala svime i svačime, da ga uvjeri, e ona nije turkinja, već hrišćanka. Kad kletve nijesu vrijedile, u ljutoj se nevolji počela pred Crnogorcima krstiti, ali joj nije moglo pomoći. Nemilosrdan Crnogorac, kao što su vazda nemilosrdni prema svemu, što nije njihovo, zgrabi dijete iz naručja materina i brže ga razvije. Pelene dječinje metne u šarpelj (kožni torbak), a djetešce pred očima materinim raspara velikijem nožem ispod trbuha pa sve do pod vrat. Iz Mataradžića su se kuća zatvoreni muslimani borili i branili junački odbijajući navale Crnogoraca. Radi silna im je puškaranja izmicala municija i prije nego li je posve nestalo, pribavljena bude borcima druga municija, a pribavila im je ona hrabra i odvažna ženska glava, od koje se nijesu ni nadali onolikom požrtvovnom muslimanskom rodoljublju. Odlučila se naime mlada i junačna djevojka Šerifa hanuma Mataradžića na odveć smion čin, sa još jednom djevojkom svojom jaranicom Pašanom Hadžića, te njih dvije pošle u grad po municiju. Od muških se nije mogao niko maknuti, jer ih je i onako malo bilo u kućama Mataradžića, a valjalo im je braniti žene i djecu od noža crnogorskoga. Šerifa hanuma je išla sa svojom drugaricom brdom Radovinjom. Kako su djevojke bile na oku Crnogorcima nijesu se oni obzirali, što su ženskadija, nego su pucali na njih iz svojih pušaka, ali ih ne pogodi nijedno puščano zrno i one obadvije prezirući zvižduk neprijateljskog olova, prispješe u grad neozljegjene. Kad je stigla u grad Šerif hanuma i stala pred zapovjednikom tvrgjave, potegne i okrene prema njemu malu pušku, što ju je sobom ponijela i povikne svojim gromkim djevojačkim glasom:
- Džebhane (municije) mi, murtatine (izdajice), daj, braća mi izginuše!
Zapovjednik se našao u čudu i čisto se neugodno zbunio na odvažan povik odvažne djevojke, a kad se snašao odgovorio susretljivo:
- Aman, hanuma, ustrpi se, sve će ti se dati, što želiš.
U obrani grada nijesam znao, šta ti manjka braći. Džebhane imamo u gradu, pa ćemo je dijeliti i pomagati se, dok je teče, a onda, što nam alah da.
Izgovoriv to na brzu ruku naredi s mjesta, da se hanumi donesu dva sanduka. Da njoj i njezinoj drugarici bude zgodnije i lakše ponijeti džebhanu, odredi zapovjednik, te se dovede i jedna mazga, pa se na nju natovariše sanduci s municijom. Šerifa hanuma zatraži još džebhane, prije nego je pošla. Brže se bolje donesu i druga dva sanduka, od kojih jedan uprti na legja sama hanuma, a jedan njezina drugarica. Uprtivši tako sanduke potjeraju mazgu i pogju za njom iz grada. Jedno da zapovjednik uvjeri mladu hanumu, kako nije opravdano njezino mišljenje o njemu, a drugo da djevojkama prolaz bude što sigurniji, dadne im u pratnju nekoliko askera, dobro oboružanih. Askeri su ih pratili samo doneklen, a onda se hitrim skokom povratili natrag u grad, prepustiv djevojke s mazgom njihovoj sudbini.
Dok su se askeri poplašili i pobjegli od pucnjave crnogorskih džeferdara, dotlen su djevojke nesmetano koračale naprijed, a pratilo ih zujanje zrna, koja su Crnogorci namjenjivali nevinijem, ali neustrašivijem ženskijem stvorovima. Imale su prevaliti puta okolo 3 kilometra, a da se ni za što nijesu mogle zakloniti osim nešto malo za kuće, i to na jednom mjestu, a za tako duga i opasna puta. Kad je hanuma prispjela kući, već su bili Crnogorci zapalili kulu Hasana Mataradžića i dimovi se vijali nebu u visine. Crnogorac je bio prije nje došao k njezinoj kući s donje strane dvorišta i na donja vrata. Namjera mu je bila provaliti u kuće, sasjeći što u njima nagje, pa ih porobiti. S druge strane kuće Šerifa hanuma došla s Pašanom, te im vrata budu brže otvorena, a njih dvije utjeraju mazgu. Istom se brzinom opet vrata zatvore, mazga otovari, a djevojke isprte sanduke. Pošto nijesu puške pucale iz kuća, držao je Crnogorac, da u njima već od ljudi i nema nikoga, pa će ih biti lasno opljačkati. Vrata su dvorišta, pred kojima je stajao Crnogorac, bila vrlo lohotna i slaba, što ga je uvjeravalo, da ih ne će biti mučno otvoriti. Izvadio je dakle nož iza pasa i stao potkopavati bravu i snimati erezu (gvozdena priječka). Čim se ereza skine, tim su otvorena vrata. U kućama se i u dvorištu šutilo, a Crnogorac je radio svoj započeti posao. Kad se vidjelo, da se ne će okaniti obijanja vrata, došapnuto je djevojkama, koje su se u kućama odmarale od napora. Pašana nije mnogo marila, ali je poput ljuta risa skočila na noge lagane Šerifa hanuma i zgrabiv pušku mimo brata i časom sleti k vratima dvorišta. Crnogorac nije pometao svog rada, ni ne sluteći, što mu se sprema kroz vrata iznutra. Na vratima se nalazila jedna pukotina, kroz koju je hanuma mogla nazrijeti Crnogorca pred vratima. Oh, kako li su joj osvetom uskipjele mlagjane grudi! Kako li joj je srce burno udaralo s čina, koga će evo sad ona izvršiti! Ogleda pušku je li pouzdana, uvjeriv se, da je ne će izdati, prinese joj zjalo k pukotini vrata, a onda je zaždije. Puška pukne, Crnogorac hukne i mrtav se svali na tle pred vratima. Tako jedan Crnogorac pade od ženske ruke. Iz grada se megjutim muški podržavala vatra na Crnogorce, a ovi su opet muški odvraćali vatru na tabije, odakle su puškarali muslimani.
Nema zbora Crnogorci su bili prigustili svojom pucnjavom, te muslimani u gradu nijesu imali kad opskrbljivati se vodom, te su žene i djevojke bile preuzele na rodoljubno djelo i donosile vodu, da branitelji grada i muslimanskog naroda imadnu čime gasiti žegju. Od početka u 6 sati iz jutra, pa do 4 sata poslije podne nije popuštalo puškaranje ni s jedne strane. Svakako se Crnogorci ne bi bili tako lako prošli Ljubinja, i Bog zna, kako bi se pri kraju bila svršila njihova navala, da nije gradu došla pomoć. Na Neum-Kuli je, već umrli, Omer-aga Paić zapovijedao nad 90 korduna i sa svih je 90 njih pohitio, da pomogne ostaloj svojoj muslimanskoj braći obraniti grad i odbiti navalu Crnogoraca. Čim se glasalo, da se primiče pomoć, odmah je počela popuštati vatra s crnogorske strane, a okolo 6 sati je zamaknula posve. Crnogorci su ostavili Ljubinje i pobjegli, da se više nigda ne povrate. Za ove je navale i opsade grada palo mnogo manje muslimana mrtvih i ranjenih nego li Crnogoraca, jer su se prvi branili iza zidina, a drugi su navaljivali otvorenim prsima. Pošto se sve stišalo i minula svaka opasnost, ustanovljeno je pod sigurno, da je palo na mrtvo 6 muslimana gragjana i 3 su bila ranjena. Nije se mogao ustanoviti broj poginulih i ranjenih Crnogoraca, već se jedino moglo bez ikakva pretjerivanja ustvrditi, da ih je navala na Ljubinje skupo stajala i da su muslimani ljubinski dostojno okajali Prapratnicu i Vranjevo Selo. Sutra dan je ograda muslimanskoga groblja osvanula okićena sa 50 crnogorskih glava. Ovo je bilo osim onih mrtvih, što ih Crnogorci sami pobacaše u zapaljene čardake.
Ubrzo je poslije ovoga okršaja naljegao neki paša kroz Ljubinje. Usput je negdje od nekoga bio čuo za junaštvo Šerife hanume Mataradžića, te je odmah upitao za nju, čim je odsjeo u gradu i zaželio je vidjeti. Djevojci nije bilo inače, no se morala opremiti i otići s bratom u grad, te se ondje predstaviti paši. Ugledav paša pred sobom junačnu djevojku vrlo se obradova i pohvali je dostojnom i laskavom riječi, obećav joj ujedno, da će za njezino izvršeno junaštvo čuti i sultan u Carigradu. Svršiv paša svoj pohvalni govor otpusti djevojku najmilostivije i ona se ponosito i zadovoljno, svjesna svoje zasluge, vrati domu svome. Paša je bio gospodar zadane riječi i obećanja, jer nije mašilo mnogo vremena, a Šerif hanumi stigne nišan (orden) od sultana. Uz nišan joj je bila doznačena i novčana nagrada od 250 groša ili 50 kruna, što ih je imala podizati svakog mjeseca. Pri navali je na Ljubinje učestvovalo okolo 3300 Crnogoraca i hercegovačkih ustaša po njihovom kasnijem pripovijedanju. Docnije se za hrabrost odlikovana mlagjana Šerifa hanuma udala za koljenovića Hasan-bega Čengića sa Zagorja. Završujući o navali na Ljubinje primjećujem još, da su Crnogorci, prije neg su zapucali, isprekidali sve telegrafske žice spram Stoca i Trebinja i da je uslijedio juriš od sela Kapavice. Istu je večer, kad su pobjegli, na munari u Ljubinju zaučio ezan u znak pobjede nad Crnogorcima.

NIKOLA BUCONJIĆ
POVIJEST USTANKA U HERCEGOVINI
I BOJ KOD STOCA
Mostar 1911 godine

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Tue Mar 09 2010, 21:34

Komandni sastav Popovo-ljubinjskog bataljona sa devet četa u ustanku 1875-78


vojvoda don Ivan Musić,
komandir Miše Tomašević iz Cicrine,
potkomandir Lazo Ivanišević iz Veličana,

1.oficir Stanko Čokljat,
2.oficir Ivan Burić iz Koteza,
3.oficir Ijo Matić iz Dubljana,
4.oficir Pero Vuletić s Trebimlje,
5.oficir Ivan Rudinica iz Ravnog,
6.oficir Marko Palameta iz Čavša,
7.oficir Lazar Popović iz Bjeloševa Dola,
8.oficir Rinda Oborina iz Orašja,
9.oficir Ilija Krulj iz Ljubinja,
10.oficir Petar Milić iz Veličana,

glavar Spasoje Vujović iz Ivice
1.barjaktar Nikola Đurasović iz Koteza,
2.barjaktar Nikola Potrebica iz Zlatomorja,
3.barjaktar Vico Burum,
4.barjaktar Nikola Bender iz Velje Međe,
5.barjaktar Jovo Ćorović iz Ljubinja,
7.barjaktar Boško Bogdanović iz Ljubinja,
8.barjaktar Mato Vukić iz Trnčine,
9.barjaktar Jovan Slavić iz Veličana,
glavari:Vaso Lugonja
Risto Milić
Božo Popović

Kapetanije:
1.Popovska brda kapetan Pećko Kriste sa Trebimlje,
2.Popovsko polje, kapetan Živko Milenić iz Senjske Rijeke,
3.Ljubinjska brda, kapetan Pero Popović iz Bjeloševa Dola,
4.Ivičko-kruševička, kapetan Jefto Kalajdžić iz Ivice

Popovo-ljubinjski bataljon pripadao je odredu na čijem se čelu nalazio don Ivan Musić

U zavođskom su između ostalih bili i oficiri
Luka Dangubić iz Dola
Miloš Radić iz Žrvnja

TREBINJE
Vojislav J.Korać
1971.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 44
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Fri Mar 12 2010, 03:25

Nisan sa najstarijim natpisom, osim onih u turbanima o kojima smo ranije govorili, nalazi se u malom haremu izmedju Karadjoz-begove dzamije i medrese.On oznacava mezar Ahmeda Ljubinca (Lubinli) koji je umro 1120. godine po Hidzri (1708).Vrh uzglavnog nisana izradjen je u obliku mlinskog kamena, pa on i po svojoj formi predstavlja nesto jedinstveno.Ovaj Ahmed je bio, po predanju, muderis Karadjoz-begove medrese.

Hivzija Hasandedic: Spomenici kulture Turskog doba u Mostaru
Dopunjeno izdanje 2005 godine

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by Sponsored content


Sponsored content


Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ńňđŕíŕ 1 of 2 1, 2  Next

Íŕçŕä íŕ âđő

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Íĺ ěîćĺňĺ îäăîâîđčňč íŕ ňĺěĺ ó îâîě ôîđóěó