Gradina Vrsnik

U glasniku zemaljskog muzeja iz 1890 sam pronaљao иlanak koji se bavi gradinama, izmeрu ostalog i Dvrsniиkom, pa ga prenosim ovdje u cijelosti, iako se ne tiиe samo nje, ipak se bavi istom tematikom... Nadam se da i vi imate nekih podataka, ili fotografija...

Dvije prehistoriиke gradine u Hercegovini.
piљe rudarski satnik V. Radimsky


U mnogim krajevima Austro-Ugarske, pa i po drugim zemljama Evrope nailazimo na gragjevine, smjeљtene obiиno na takim brdima i bregovima, koji o sebi stoje i dalek se s njih u okolo pogled otvara. Te gragjevine potjeиu iz vremena, kada ћitelji onih krajeva niti su umjeli kamen lomiti, niti su pojedino kamenje spajali klakom. Ove prehistoriиke gragjevine nasute su ili od zemlje ili od snesenoga kamenja, a иesto su im goleme dimenzije. U glavnome sastoje od nasipa (Walle), koji su иesto u svezi s gorostasnim иnnjastim ili piramidalnim gromilama. Ima ih, gdje je samo jedan jedincati nasuti bedem zaokruћio gradiљte, te жemo taku gragjevinu nazvati g r a d a e (u njemaиkom po obliku nasipa Ringwalla), za razliku od onakih, gdje ima viљe koncentriиkih nasipa, ili gdje gragjevina sporednim i popreиnim nasipima izlazi zapletenija, i koje жemo nazvati grad (Burgwall), kako narod bez mnogoga razlikovanja sve takve gragjevine upopreko naziva. Razliиita je svrha bila tijem utvrdama. Ili su obuhvatale naseobinu, koja se je u njima smjestila, ili su bile sagragjene blizu koga naseljenog mjesta, da stanovnicima takih mjesta, kad im bude do nevolje posluћe kao utoиiљta i zakloniљta od duљmanskih navala. Gdjekoje su gragjevine te ruke bile i bogoљtovnim obredima namijenjene, ili su pak najposlije sluћile i za bogoslovne svrhe i za obranu. Za prve vijesti o takim prehistoriиkim gragjevinama u Bosni imamo da zahvalimo kustosu dru Truhelki, koji je u okolini velike nekropole glasinaиke na Romaniji planini istoиno od Sarajeva naљao 16 gragjevina od nasipa, veжinom omanjih gradaca. Prigodom mnogog mog putovanja naiљao sam ja od onda i u Hercegovini u razliиitim prijedjelima zemlje na 6 nasutih gradina, od kojih жu niћe dvije da opiљem, a o ostalim mislim skorim da progovorim u oveжoj jednoj raspravi o hercegovaиkim starinama.

I. Gradina od nasipa na Vrsniku.

U opжini Poplatu gornjem, kotara stolaиkog, diћe se istoиno od ceste Stolac-Ljubinje gora Vrsnik, koja o sebi stoji i cijelome onome kraju gospoduje, te se svojom morskom visinom od 514 m. po prilici 464 m. uzdiћe nad stolaиkom ravnicom. Veж kad od ceste staneљ uzlaziti, opaziжeљ na glavici gorskoj golemu gromilu ; ali pogledaљ li sa visine sedla, preko koga cesta vodi, kod Zegulje karaule, natrag, vidjeжeљ jasno, kako su tri koncentriиna nasipa zakruћila oko gromile, te se po tome na Vrsniku uzdiћe oveжa gradina od nasipa.



Po tlocrtu, љto je ovdje na strani (si. 1.) i po presjeku (si. 2.) ima ta gradina oblik elipse, koja slijedi pravcu glavice, i pruћa se od sjeverozapada k jugoistoku, a sastoji od ovih dijelova: 1. jedna gromila A; 2. okrugao, nasut nutarnji bedem B 3. nutarnji nasip C; 4. srednji nasip D ; 5. sporedni nasip srednjega nasipa, E 6. spoljaљni nasip, F. Gromila (A) upravo je tako, kao svi nasipi podignuta od snesenog, oveжeg kamenja, 7 m. visoka, a u okruglom temelju ima premjer od 25 m., a na vrhu takav od 7 m. Po rubu zaravanka na vrhu njenu teиe prsobran od m. visine, koji obuhvata prostor od 5 m. u premjeru. Oиevidno bila je gromila toj utvrdi ono, љto su danas kule. Kubiиni joj sadrћaj iznosi 1540 m\ Okrugli, nutarnji rasuti bedem (B) leћi, kao i gromila, u dugoj osovini gragjevine, a udaljena je od temelja gromilina 8 m spram sjeverozapada, Sastoji od nasipa sasvim okrugla, od 42 m. spoljaљnog premjera, a obuhvata prostor od 28 m. u premjeru. Temelju toga nasipa љirina je 7 m, na vrhu je љirok 3 m, a i visok je 3 m. Ulaza ne vidi se u tome nasipu, te ili je on braniteljima sluћio za posljednje utoиiљte ili kao zatvoren prostor sveљtenicima za opsluћivanje vjerskih obreda. Srednji mu opseg dosiћe duljinu od 220 m, po иemu taj nasip ima 3300 m3 kubiиnog sadrћaja. Nasipi su za toliko vremena po pastirima i stoci, koja onuda pase, na mnogo mjesta deformirani, tako da im se prvaљnji profil sada ne moћe sasvim stalno odrediti. Ali u prosjeku љiroki su u temelju 7 m, a na vrhu 3 m; spoljaљnja im je visina 3 m, a nutarnja 1 m. Nutarnjeg obronka toga nasipa hvata se banket, koji horizontalno prelazi u nutarnju ostrminu gore, tako da presjek nasipa popreиno iznosi 12 m2 (SI. 3).




Da li je bilo ulaza u pojedinim nasipima i gdje su bili, ne da se viљe stalno reжi. Nutarnji nasip (C) ima. ove dimenzije. Velika osovina 158 m, mala osovina 116 m, opseg 431 m, a kubiиna sa-drћina 5200 ms. U srednjeg je nasipa U) velika osovina 312 m,) mala osovina 212 m, a opseg 822 m, tako da kubiиna sadrћina иini 9800 m%. Popreиni nasip (E), љto se hvata jugoistoиne sredine srednjeg nasipa, dug je 250 m, po иemu se kubiиna sadrћina raиuna na 3000 ms. Oиevidno je taj nasip s te strane, gdje je gora manje strma, imao da povisi jakost utvrde. Spoljaљni nasip (F) napokon ima veliku os od 371 m, i malu od 269 m, opseg mu je dug 1007 m, po иemu njegova kubiиna sadrћina izlazi na 12100 m\ Horizontalni razmak pojedinih nasipa varira izmegju 31 i 53 m, a vertikalno jedan drugi nadvisuju izmegju 7 i 17 m. Ukupna je duljina nasipima zajedno s nutarnjom ogradom 2510 m, a kubiиna sadrћina svih nasipa, bedema i gomile iznosi 34940 m. Povrљina cijele gragjevine, ogragjena spoljaљnim bedemom, iznosi 7-8 ha. Kako se iz ovih podataka vidi, ima nasuta gradina na Vrsniku uprav ogromne dimenzije, te je negda trebalo tim viљe radnih sila, dok se je podigla, poљto je golemu mnoћinu kamenja valjalo snositi iz daleke okoline i dopremiti je na vrh strme gore. Mjestimice u gradu pokuљanim prekopavanjem nije se niљta naљlo, osim mrke, valjda pepelom promijeљane zemlje, te se po tome moћe uzeti, da ta gradina nije bila stalno naseljena, veж da je samo kadљto za vrijeme sluћila ili u obrambene, ili u bogoљtovne svrhe.

II. Grиki grad.

Ovdje opisanoj, nasutoj gradini protivan je mali „grиki grad" u opжini Slivlju kotara nevesinjskog. Na љpecijalkarti zabiljeћen je taj gradac krivo „krиka grad", a leћi jugoistoиno od opжine Slivlje na izoliranoj vapnenastoj glavici od 1193 m morske visine, koja se izdiћe nad krљevitom kosom uz desnu obalu Fojnice oko 20 m. I ta gragjevina ima oblik nepravilne elipse, koja se pruћa od sjevero-zapada prama jugoistoku, a po jednome nacrtu љumarskog asistenta Emanuela Kocoureka u Nevesinju (si. 4.)





sastoji od jednostavnog od kamenja nasutog bedema a, koji zaokruћuje cijeli zaravanak po vrhu glavice, a dug mu je nutarnji prostor 74 m, i љirok 37 m. Nasip, od kamenja suho sagragjen, ili prosto nasut, veж je podosta raz-valjen, te se zbog toga samo slabo diћe iznad nivoa unutraљnjeg prostora, a љirok je sada na vrhu hm. U prvo je vrijeme taj nasip po svoj prilici bio mnogo uћi na vrhu. Ali љto taj „grиki grad" иini osobito zanimljivim, to je zaљtita njegovog 5 m љirokog ulaza na jugozapadnoj dugoj strani (b) posebnim, ispred njeg nasutim bedemom (c). Tik naime gracu do podnoћja podignut je prema ulazu, prav kamenit nasip, visok 2 m, u temelju љirok 7 m, spolja dugaиak 10, a iznutra 6 m. Nutarnji prostor te gragjevine иini travom obrasla ravnina, koja se po malo spuљta spram sjeveroistoka, a proviruju iz nje mjestimice glavice vapnenastog kamenja. D sjeveroraspadnom dijelu ima okruglasta, po prilici 1 m duboka jama (d) s premjerom od 4 m, koja je valjda postala, kad je neko ovamo dolazio kopati blago. Pokuљanim prekopavanjem naљlo se, da je sloj crnice u sredini gradine posve tanak, a blizu nasipa 40 do 80 cm dubok. Zemlja je mrka, pepeljasta, laka i mala ti treba, da je satareљ u prah. D dubljini od 20 do 30 cm. ima obilje utaraka od smegjih i crvenkastih, prostom rukom naиinjenih a na povrљini istroљenih i љupljikavih ilovastih po suda. U pribranome materijalu mogu se razabrati utarci oveжih posuрa s uspravnim i slabo izvinutim rubom, i utarci od malih zdjelica s uvijenim rubom. Rijetko se nagju kaki ukrasi na ovim utarcima, a sastoje samo od neukusnih izboиina ili od nizova okruglih utisaka. Ta mnoћina utaraka od ilovastih posuda u pepeljastoj zemlji pokazuje, daje „grиki grad" pokadљto bio nastanjen, ili moћda i stalno naseljen. Ali to bi se pouzdano moglo utvrditi samo temeljitim pretraћivanjen. Po tome, љto smo u pristupu rekli, иini se. da tih prehistoriиkih nasutih gradina u zemlji ima obilje, te ja ovdje pri kraju molim sve prijatelje prehistoriиkog ispitivanja, neka mi jave, ako sliиnih gragjevina nagju u Bosni ili Hercegovini, da ih mogu pobliћe ispitati.



Izvor:
Dvije prehistoriиke gradine u Hercegovini
Autor: V.Radimski
Publikacija: Glasnik zemaljskog muzeja
Датум: 01/07/1890
скен оригинала можете преузети у pdf формату овдје: [You must be registered and logged in to see this link.]##

Namjeravam da obradim Vrsnik u sklopu jedne druge teme tako da ti ovom prilikom zahvaljujem na radu za koji nisam znao iako je u mnogome prevazidjen.
Konstantin Jirecek Vrsnik ubraja u rimska utvrdjenja gdje po njegovom tvrdjenju nije pronadjen pokretni arheoloski materijal.
Sto se sheme gradine tice dosta je bolja ona koju si postavio na googleu iako se na njoj vidi i kuda je izasao tenk u zadnjem ratu [You must be registered and logged in to see this image.]

ma sitnica, pomeni me kad budes pisao knjigu [You must be registered and logged in to see this image.]

svaka cast tom jiriceku, ali ovo meni uopste ne lici na utvrdjenje, sta ce utvrdjenju gomila (grob) u centru [You must be registered and logged in to see this image.], a koliko vidim ovaj Radimski nije uopste registrovao gomilu u jugoistocnom dijelu gradine, izmedju 2 i 3 prstena... (btw ovo meni vise lici na spiralu, nisam siguran - zbunjuje ovaj probijeni put, a i mjestimicno je prorijedjen nasip)





... aj okaci jos neki izvor, bas me interesuje objasnjenje

Jirecek je svoje djelo Istorija Srba napisao pocetkom XX vijeka po narudzbi austrijskog dvora i iako dijelom prevazidjeno predstavlja nezaobilazan prirucnik za izucavanje srpske srednjovjekovne istorije.btw i danas se u istoriografskim krugovima ustane kada se spomene Jirecek.
Meni ova gradina (sam naziv oznacava utvrdjenje) zaista lici na jedan odlican fortifikacijski objekat sa tri prstena odbrane, a gomila na vrhu ne mora da predstavlja grob(sto nije iskljuceno), mene cudi kako Radimski nije pokusao da ustanovi da li su postojali rezervoari za vodu ili ostaci nekih drugih gradjevina.
Vrsnik inace predstavlja jako dominantnu kotu za citav Stolac i okolinu, a ukoliko su ga gradili Rimljani ima utemeljenje u tri ilirska rata koja su vodjena na ovome podrucju.
Dodatnu literaturu namjeravam da potrazim u Stolackoj biblioteci cim uhvatim slobodnog vremena i ukoliko nesto pronadjem rado cu podijeliti sa rajom.

zagor ::Jirecek je svoje djelo Istorija Srba napisao pocetkom XX vijeka po narudzbi austrijskog dvora i iako dijelom prevazidjeno predstavlja nezaobilazan prirucnik za izucavanje srpske srednjovjekovne istorije.btw i danas se u istoriografskim krugovima ustane kada se spomene Jirecek.
Meni ova gradina (sam naziv oznacava utvrdjenje) zaista lici na jedan odlican fortifikacijski objekat sa tri prstena odbrane, a gomila na vrhu ne mora da predstavlja grob(sto nije iskljuceno), mene cudi kako Radimski nije pokusao da ustanovi da li su postojali rezervoari za vodu ili ostaci nekih drugih gradjevina.
Vrsnik inace predstavlja jako dominantnu kotu za citav Stolac i okolinu, a ukoliko su ga gradili Rimljani ima utemeljenje u tri ilirska rata koja su vodjena na ovome podrucju.
Dodatnu literaturu namjeravam da potrazim u Stolackoj biblioteci cim uhvatim slobodnog vremena i ukoliko nesto pronadjem rado cu podijeliti sa rajom.

Negdje sam citao,valjda,da je dvrsnicka gradina predstavljala rezervni borbeni polozaj stanovnika Daorsona.Sto se tice Daorsona,bio sam tamo lani,jos uvijek je moguce naci dosta pokretnog arheoloskog materijala,prike svega lomljene keramike.Ja sam nalazio cak i ukrasenih komada,doduse u vidu krhotina .Glede gomile na Dvrsniku,slazem se za Zagorom,da se ne mora raditi o grobnoj gomili.Vrlo moguce da se radi o nekom urusenom fortifikacijskom objektu.Gledano iz vazduha i meni pomalo lici na neko kultno-obredno mjesto.

U Ljubinju se pogresno odomacio termin Dvrsnik, a u stvari se radi o Vrsniku.
Ja objasnjenje nalazim u poslijeratnoj trgovini pod Vrsnikom, pa da je vremenom ovo d uslo u uho.

iskreno malo mi cuhne ta prica o rezervnom polozaju i o dominantnoj koti, pa zar nije Hrgud i blizi Daorsonu i dominantniji tri puta [You must be registered and logged in to see this image.], nego je li iko posmatrao malo siru sliku, na satelitskom snimku mi izgleda kao da postoje ostaci jos dva manja kruzna nasipa, jedan dijelom pretvoren u ogradu (kod Uboska, vidi se u donjem desnom dijelu prve fotografije koju kacim), tacno u pravcu pruzanja Dvrsnicke gradine (jedan prema Ubosku, drugi prema Stocu, vidi se na drugoj fotografiji kao crvene tacke)
... mozda lupam al cisto da pitam da l je iko od tih ucenih glava razmisljao u tom pravcu

btw promijenio sam ime u naslovu teme, u skladu sa tvojom sugestijom

Iskreno mislim da Daorson i Vrsnik nisu iz istog perioda i da je Daorson vec bio unisten kada je gradjen Vrsnik.
Priznajem da sam na skliskom terenu i da mi je rimski, a jos vise predrimski period slabija strana pa ne bih ovako napamet pravio izlete bez konsultacije neke literature, po mogucnosti da je izdavac SKZ ili MS.



Potrudio sam se, ali zaista ne vidim nista sto bi licilo na neki objekat, a tuda cesto i prolazim i vidilo bi se barem na Poplatu nesto.

Poloћaj Vrsnika uz tadasnji rimski put, vidi se kuda je put isao: preko Uboska, Gradca, Bukovog dola, dalje prema Trebinju



Rimski put u istoиnoj Hercegovini
(po: Bojanovski 1973 g.)