Porijeklo prezimena

Pozdrav svima! Treba mi pomoc, nadam se da je ovdje mogu naci. Zanima me porijeklo prezimena Serdarevic ili neki detalji o prezimenu, rodbini, zanimljivosti, stagod. Ne znam gdje bih mogla potraziti ili kome da se obratim u vezi porijekla Serdarevica iz Ljubinja (koji su onda otisli dalje ...)
Hvala unaprijed! Pozdrav!

vrlo kompleksan zahtjev.sigurno se radi o jednoj od najznacajnjih ljubinjskih porodica.po jednoj meni,vjerovatnijoj opciji serdarevici su porodica koja je dosla sa turcima,neki su rekli,iz bugarske vec u 15 vijeku.po drugoj opciji serdarevici su katunjani koji su zbrisali iz crne gore posle istrage poturica.ima i solucija da su serdarevici pobjegli ovamo posle velikog rata i pada herceg novog krajem 17 vijeka.
najpoznatiji serdarevic po meni trbao bi biti mujaga,koji je izgubio boj na popovskom poljicu od luke vukalovica.to je onaj lik iz narodne pjesme"zorno momce serdarevic mujo"
njegov sin je zulfaga je bio velika fora u medzlisu.njegove autenticne potpise posjedujem u sopstvenoj kolekciji i nisam,odmah da ti kazem spreman da ih bilo kome ustupam ili pozajmljujem jer me mrzi.
zanimljivo je da su potomci zulfage i mujage inace osvjedoceni srbomrzaca bili vrlo korektni u drugom svjetskom ratu sto se ne moze reci ,recimo za hamdiju serdarevica,predsjednika ljubinjske opstine u periodu nendehazije koji je upamcen kao jedan od organizatora pokolja nad svojim komsijama srbima.
imas i one megalomanske i cisto imaginarne verzije karakteristicne za sve predajne rodoslove bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost .to ti je ono ,u fazonu ubili turcna i pobjegli u susjednu opstinu..ko da su turci bili glineni golubovi....po toj verziji serdarevici su jal iz meke,jal iz medine i bili su pravo dobri sa prorokom muhamedom a ima indicija da je neki serdarevic bio i licno sisani kum proroku.
treba dodati i da su serdrevici bili vlasnici velikog djela ljubinjskog polja i da su veci dio zemlje prodali kmetovima,kazem prodali jer posjedujem tapije koje to dokazuju.moja porodica kupila je dobar dio serdarevine i ne posjedujemo niti jednu nekretninu a da za nju nemamo potvrdu o kupovini.znaci o otimacini aginske zemlje putem agrarne reforme nema govora.serdarevica vise u ljubinju nema i izuzev velikog gospodina hajre serdarevica niko i ne obilazi rusevine serdarevine u barnosima pod radovinjom.imam utisak da su te ruine naprimjer u dubrovniku ili mostaru da bi se naslo mnogo onih koji bi dokazivali svoje krvne veze sa serdarevicima.
oprosti na malo ostrijem tonu.to je zbog loseg iskustva sa jednim tipom koji je istrazivao ovu istu temu.u stvari nisam siguran da se iza tvoga pseudonima ne krije upravo on
imao sam prilike da gledam rodoslov serdarevica koji uopste nije nesto posebno star ima neki rodonacelnik u 15 vijeku i onda 250 godina praznine.

Hvala ti mnogo na odgovoru! Jednostavno nisam znala na koji nacin da uopste pocnem, pa sam nasla ovaj forum. Nisam ja taj momak, jednostavno me zanima porijeklo, jer je moj djed Serdarevic koji je u mladosti otisao iz Ljubinja i jednostavno nista ne znam o porijeklu dalje od njega. Podaci koje sam ja nasla su da su presli u Hercegovinu iz Herceg-Novog i to je to. Cak sam nasla da je prezime nastalo od serdara Vojinovica, tako da su u jednom periodu vremena Vojinovici postali Serdarevici. Trenutno nisam u mogucnosti doci u Ljubinje, pa pokusavam na ovaj nacin.
I meni se javljao neki momak koji je rekao da je bio u Ljubinju i istrazivao, ali zaista nemam pojma sta je dalje bilo sa njim.
Jos jednom, hvala!

Pozdrav svima! Zanima me porjeklo prezimena Ivanиeviж, nadam se da mi moћete pomoжi? Poљto su bile samo dvije porodice u D.Rakovcu kod Maglaja. Hvala unapred. Pozdrav!

Ako wolf ne pomogne, niko neжe... Mada ne znam jel njegovo znanje pokriva i krajeve o kojim agovoriљ

Da li neko zna porijeklo porodice Saric iz Ljubinja?

nelone ::Pozdrav svima! Treba mi pomoc, nadam se da je ovdje mogu naci. Zanima me porijeklo prezimena Serdarevic ili neki detalji o prezimenu, rodbini, zanimljivosti, stagod. Ne znam gdje bih mogla potraziti ili kome da se obratim u vezi porijekla Serdarevica iz Ljubinja (koji su onda otisli dalje ...)
Hvala unaprijed! Pozdrav!

SERDAREVIC Prezime Sredareviж nastalo je od rijeиi serdar koja je kovanica od dvije rijeиi: turske ser, љto znaиi glava i perzijske daљten - drћati, imati. Dakle, u slobodnom prevodu serdar ima viљe znaиenja: poglavar, starjeљina nekog kraja, komadant, vojvoda, starjeљina janjiиara i sl. Serdareviжi su tako dobili prezime po zanimanja njihovog davnog pretka koji je u doba turske vladavine Bosnom obavljao neku od spomenutih duћnosti. Prvo se zvao Serdar a kasnije na ovu rijeи dodat je sufiks eviж te je nastalo prezime Serdareviж. Prema predanju, koje u knjizi „Genealoљka istraћivanja – Porijeklo i status, istaknuti pojedinci nekih muslimanskih porodica u Hercegovini“ iznosi Hivzija Hasandediж, prvi Serdar na ove prostore doљao je za vrijeme Otomanskog carstva iz Anadolije (Turska) i to u Herceg Novi. Za vrijeme Kandijskog rat (1645-1699. godine), sa joљ nekim muslimanskim porodicama, preselio se u Ljubinje u Hercegovini. Druga velika seoba ljubinjskih Serdareviжa, takoрer sa drugim muslimanskim familijama, desila se na poиetku Drugog svjetskog rata (1941. godine), za vrijem progona, kada su se svi иlanovi ovog roda raselili u mnoga mjesta u Bosni i Hercegovini, pa i van naљe drћave. U spomenutoj knjizi autor daje i dio genealogije ove porodice i to prema kreaciji hafiza Smail ef. Serdareviжa, nadoveжi da je najstariji иlan Serdareviжa (za koga se zna) Murat-beg koji je – kako se pretpostavlja – ћivio u 17. stoljeжu. Ovaj rod je bio jako bogat i njegovi иlanovi su imali mnogobrojne posjede i kule u Veliиanima u Popovom polju, Ljubinju i joљ nekim mjestima. Nakon dolaska Austrougarske u Bosnu i Hercegovinu i provedene agrarne reforme, posjedi Serdareviжa su preљli u vlasniљtvo dotadaљnjih njihovih kmetova. Poznat su i po tome љto su bili veoma obrazovani, te su dali viљe uиenih ljudi (alima), dosta vakifa i istaknutih pojedinaca. Salih, sin Murtezina iz Ljubinja bio je 1763. godine kadija u Blagaju; Mustafa-beg je 1769. godine postavljen za ljubinjskog ajana (prvaka) i ovu duћnost obavljao je 20 godina; Mujaga iz Ljubinja je bio komadant odreda turske vojske, a krajem 19. stoljeжa gradonaиelnik Ljubinja bio je Mehmed-aga. U proteklom stoljeжu u rodu Serdareviжa bilo je na desetine visokoobrazovanih liиnosti: doktora, profesora, teologa, ekonomista, pisaca i dr. Meрu njima posebno su se isticala dvojica: Muhamed Seid (1882-1918) bio je poznati imam, muderis i pisac, a ћivio je u Zenici, gdje danas po njemu nosi ime jedna ulica u samom centru grada. Drugi je hafiz Smail (1888-1974) koji je nakon zavrљene Љerijatske sudaиke љkole u Sarajevu bio kadija u Stocu, Nevesinju, Ljubinju, Bileжi i Mostaru, radeжi i na obrazovanju stnovniљtva. Rod Serdareviжa razasut je po cijeloj naљoj drћavi ali i van njenih granica. Iz njega nastale su mnoge porodice: Begoviжi, Kadiжi, Fazliжi, Mulahuseinoviжi, Softiжi i Omeragiжi

Muhamed Seid Serdarevic (1882,Zenica-1918,) Kratka biografija: Serdarevic je rodjen 8. XII 1882. godine u Zenici. Osnovno obrazovanje kao i pocetno srednje vjersko obrazovanje stekao je u svome rodnom mjestu. Pred svojim ocem Abdul-Hamid-ef., muderrisom Sultan-Ahmedove medrese u Zenici, pored ostalog, stekao je solidne osnove i iz arapskog i turskog jezika. I zato, kada je 1899. godine dosao u Sarajevo u Hanikah, mogao je odmah nastaviti nauke ne od pocetka srednjeg tecaja, nego se odmah ukljucio u “najvisi ders” kako je sam pisao jednom svom prijatelju. Prvo je slusao predavanja Mehmed-ef.Muftica, muderrisa Kursumlije medrese, a kasnije i h. Ahmed-ef. Hadzijamakovica, muderrisa Hanikaha, koji se upravo u to vrijeme vratio sa nauka iz Istanbula. U isto vrijeme je Muhamed Seid-ef. pohadjao i Daru-l-muallimin i zavrsio ga 1904. godine s odlicnim uspjehom. Dok je boravio u Hanikahu, predavao je ostalim ucenicima serijatsko-pravno djelo Meletku od Ibrahima Halebije. Posto je Serdarevic 1904. godine zavrsio Daru-l-muallimin, vraca se u Zenicu, gdje je odmah postavljen za I (prvog) muallima na tamosnjoj mektebi-ibtidaiji. Tu ostaje do 1910. godine, kada dolazi u Sarajevo za urednika mjesecnika Muallim, organa Muslimanskog muallimskog i imamskog drustva za Bosnu i Hercegovinu. U Sarajevu ostaje do 1913. godine, dokle je izlazio Muallim, a onda se opet vraca u Zenicu, gdje bude imenovan za imama Centralne kaznionice. Kako mu je vec bio umro otac, preuzima i duznost muderrisa Sultan-ahmedove medrese. Na te dvije duznosti ostaje do 26. maja 1918. godine, koga dana ga zatece smrt u 36. godini zivota. U medjuvremenu bio je imenovan od strane Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, a na prijedlog Ulema-medzlisa u Sarajevu za muftiju u Travniku. Medjutim, Muhamed Seid-ef. je odbio to imenovanje, obrazlazuci to svojim narusenim zdravljem i isticuci zelju da i dalje ostane imam Kaznionice i muderris medrese, vjerujuci da ce na tim mjestima moci vise koristiti svojoj zajednici. Iako je umro relativno mlad (u 36. godini), Serdarevic je ostavio dubokog trag u zivotu Muslimana Bosne i Hercegovine. Njegov knjizevni, kulturni, prosvjetni, pedagoski, drustveni i uopce javni rad bio je poznat i uvazavan od svih dobromnamjernih ljudi i dobrozelitelja muslimanskog napretka u ovim krajevima. Muhamed Seid-ef. javio se 1904. godine prvim svojim clankom (u Beharu) “Kibur i tevadu” (Oholost i poniznost). Od tada pa do smrti on je objavio preko stotinu clanaka, rasprava i posebno stampanih radova. Pisao je radove iz svih podrucja islamskog zivota. Kako je bio neobicno marljiv, svjestan i za svoje vrijeme veoma napredan, to su i njegovi knjizevni radovi bili i temeljito obradjeni i tretirali redovno aktuelne i zanimljive teme. Ako je pisao radove iz podrucja islamske historije i zivota velikih i zasluznih ljudi, nastojao je istaknuti ono, sto je moglo posluziti kao primjer za koristan i skladan zivot danasnjih muslimana. U radovima iz podrucja islamske nauke Serdarevic je pisao lahkim i obicnom svijetu razumljivim jezikom, jer je htio da se njegovim djelima koriste najsiri muslimanksi slojevi. U svojim predavanjima i vazovima obradjivao je teme koje su blie tog moment najaktuelnije (alkohol, prostitucija, skrtost, pohlepa, pismenost, nauka i prosvjeta i dr.). Svojim nacinom zivota i rada bio je primjer kako musliman treba zivjeti i raditi i uskladjivati svoj zivot s vjerskim propisima i moralom (ahlakom). Serdarevic je prvi kod nas poceo pisati historiju Islama na bosanskom jeziku. U sestom i sedmom godistu Behara (1905-1907) objavio je svoju Kratku povijest Islama u kojoj je obradio povijest Islama od Adema a.s., do Muhameda a.s. Historija je radjena na temelju brojnih djela na arapskom i turskom jeziku. Rad je bio predvidjen na dva dijela, medjutim, stampan je samo prvi dio. Od ovoga postoji i separat, koji iznosi 176 strana. Iz ovog podrucja je i njegova Uputa u povijest Islama, stampana arebicom. Takodjer je napisao i temeljne i vrijedne radove o trojici islamskih velikana: “Ebu-l-Ala el-Mearri” (Behar, V/1904./5.), ‘[ejh Muhamed Abduhu “ (Behar,VI/1905/6) i “[ejh Muslihudin Sadiji” (Behar, VI/1905/6). Ovi radovi pokazuju koliko je njihov autor obrazovan i upucen u sve grane islamske nauke i zivota. Velike zasluge Serdarevica su i na unapredjenju i reformi muslimanskog skolstva u Bosni i Hercegovini. Radeci kao muallim, a kasnije i muderris, uvidio je potrebu reforme dotadasnjeg nacina predavanja u mektebima i medresama. Posebno je uvidio potrebu pisanja i stampanja udzbenika na bosanskom jeziku, a koji su dotle bili svi na arapskom ili turskom. Zato je sam napisao i stampao Talimi-tedzvid i Usuli-dinijju za mektebe i Fikhul-ibadat za medrese. Usuli-dinijja se kasnije prihvatila kao prirucnik i u medresama sto je bio slucaj i sa njegovom Uputom u povijest Islama. Kad je dosao za imama u Glavnu kaznionicu u Zenici, napisao je poseban prirucnik za potrebe kaznjenika “Nauka islama”, koji je bio dobro dosao i mnogim drugim, a ne samo onim kojima je bio namijenjen. Narocitu aktivnost na reformi osnovne vjerske nastave (mekteba) Serdarevic je razvio kao urednik lista Muallim kao i kroz stalesko drustvo Muslimansko muallimsko imamsko drustvo za Bosnu i Hercegovinu. Glavne svoje misli u tom pogledu iznio je u referatu “Preustrojstvo mektebi-ibtidaija“, koji je podnio na glavnoj skupstini udruzenja odrzanoj 11.IX 1909. u Sarajevu. Taj je referat kasnije i stampan na teret udruzenja, a na jednodusni prijedlog svih skupstinara. Da bi reforma mekteba i mektepske nastave bila bolja i savremenija, Muhamed-ef. u drustvu jos nekih muallima trazi od Ulema-medzlisa da se provede i reforma Daru-l-muallimina i da se u njemu uvede predmet Metodika islamske vjerske nastave. Medjutim, u tome nisu naisli na potrebno razumijevanje nadleznih i ta akcija ostaje bez zeljenog uspjeha. Serdarevic je bio jedan od najvjernijih pristalica i pomagaca rahmetli hadzi Mehmeda Dzemaluddina Causevica u nastojanju da se arebica odomaci i ucvrsti medju muslimanima Bosne i Hercegovine. Zato on mnoga svoja djela stampa i arebicom kao i list Muallim, koji on uredjuje i dobrim dijelom i ispunjava svojim brojnim, potpisanim i nepotpisanim clancima i raspravama. On je je bio jedan od glavnih suradnika i lista Tarik, koji je dvije godine izdavao rahm. Causevic i stampao ga, takodjer, arebicom. Vec je receno da je Muhamed Seid-ef. bio angazovan i u staleskom udruzenju Muslimanskom muallimskom i imamskom drustvu za Bosnu i Hercegovinu. Bio je jedan od njegovih osnivaca, a dvije drustvene godine bio je i predsjednik njegova Glavnog odbora. I kad je doslo do osnivanja Udruzenja bosanskohercegovacke ilmijje 1913. godine Serdarevic je opet bio jedan od osnivaca ovog Udruzenja, pa je izabran za prvog tajnika Udruzenja, i natom polozaju ostao sve do smrti 1918. godine. Bio je istaknut kao vaiz i predavac. Predavanja su mu bila zapazena, jer je u njima odradjivao i tretirao najaktuelnije teme muslimanske problematike kod nas. Takva tri predavanja stampana su i kao posebne brosure u izdanjima Prve muslimanske nakladne knjizare Muhameda Kalajdzica u Mostaru (Dvije opasne socijalne bolesti, alkolohizam i prostitucija, Istinitost Bozijeg bivstva i Muhamedova poslanstva i Jedan hadisi-serif). Interesantno je da je brosura Istinitost Bozjeg bivstva i Muhamedova poslanstva bila uzrok da je Milivoj Malic, orijentalist sa Suska, presao na islam i dobio ime Abdurahman Mirza (umro 1935.). Povodom njegove smrti, 26. maja 1918. godine, rahmetli Sakib-ef. Korkut napisao je clanak (Biser, god. III. Br. 13-14), komemorirajuci smrt Serdarevica i hadzi hafiza Muhameda Tevfik-ef. Azapagica, koji je, takodjer, umro istih dana u Tuzli, u kojem kaze da je Azapagic bio veci alim od Serdarevica, ali je veca steta za muslimane Bosne i Hercegovine smrt Serdarevica nego Azapagica, jer je Azapagic sa sobom ponio u grob svoje ogromno znanje, dok je iza Serdarevica ostalo toliko asara (djela), da ce se njima Muslimani Bosne i Hercegovine trajno koristiti i na taj nacin sjecati njihovih autora.

Jako zanimljiva tema!
Elem, htedoh da priupitam, da li bi neko znao moћda poreklo prezimena Dangubiж i Vujeviж, i da li neko zna za literaturu u koju bi se moglo zaviriti oko toga.
Dedijer navodi neko duboko humsko poreklo Dangubiжa, kao jedne od najstarijih porodica na prostoru Ljubinja, ali mi to ne pije vodu preterano iz nekoliko razloga. Jedan od tih je da nema ni pomena prezimena u Rex Germanorum, populus Sclavorum, zatim sama priroda prezimena upuжuje na neko menjanje prezimena u jednom trenutku.
Da li takoрe neko zna iљta o katolicima istog prezimena?
Kao mali seжam se jednog nemilog susreta mog oca sa pripadnikom Zbora Narodne Garde kasne 1990te, koji se prezivao Dangubiж i bio iz Dubrovnika.
Za Vujeviжe mi je jasno da je to jedno od najraљirenijih prezimena u Hercegovini, ali me ipak zanima da li ima nekih zanimljivosti o tom bratstvu?
Puno pozdrava, i unapred hvala!

Змијањац, погледај ову поруку:

[You must be registered and logged in to see this link.]

у њој имаш прије 120 година записано народно предање по ком су Дангубићи потомци Рада - брата кнеза Влаћа Бијелића, ктитора Цркве Св. Лазара на Влаховићима из XV вијека

Хвала пуно! Јако занимљиво штиво, и штима у неким погледима. Мораћу мало дубље у то да завирим! Хвала још једном!

Pozdrav svima, ja sam jedan od mlaрih иlanova na portalu. U jednom period od... do 1925-1935 Dumani su naseljavali mjesto Obzir. II svjetski rat doиekali su na podruиju Tuzle. Nikad nisam mogao saznati odakle potiиe prezime Duman  ?

Milenko Filipoviж i Ljubo Miжeviж - Popovo u Hercegovini

...Иvaljina, Popovo polje...
..."Nekada je u selu bilo i muslimana:zna se za nekog Dumana,u иijoj su kuжi sada Perotiжi.
Duman se otselio u Ovzir."...

Na prvu, kad sam vidio ljubinje.go-forum, preskocio sam ovaj link sto mi ga gugl ponudi, pomislih da je samo vezano za Ljubinje, ali kako ne naрoh nista (ama bas nista) drugo, odlucih se vratiti ovdje i ovdje postaviti ono sto me zanima...

Zanima me prezime Hrnjiиiж, ono љto znam (po oиevom predanju, a on po predanju svoga oca - i tu je kraj predanja) je da je neki predak (18xy.) doљao iz Krajine.
Pored toga љto me zanima, ja molim ako iko zna ista, da mi napise ili da me uputi gdje da to trazim, bicu mu zahvalan.