LJUBINJE FORUM
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ljbinje za vrijeme Turske uprave

+4
zagor
katabuya
Mima
bolero
8 posters

Ńňđŕíŕ 2 of 2 Previous  1, 2

Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Wed Mar 17 2010, 03:46

Pišemo vi, od kad su uzeli Turci manastir Duži i rašćerali ustaše, koji su bili kod manastira, na oni kraj do Ljubinja udario je Drago Obrenov, Gligor Milićević i Jovan Zotović kod Ljubinja i posijekli su nekoliko glava i uzeli plijen veliki, to je već kod Popova, i još kažu da stoje Popovci spram Turake, e se nijesu još oslabili.Jovan Džombeta s nekoliko druga stoji u Dabru i bije s Turcima oko Stoca.
Naredio sam Peku i Maksimu Baćeviću da idu na put, koji ide od Trebinja do Bileće i od Bileće do Stoca, a trista druga da idu u Zupce preko Korjenića, da čekaju koji ide od Trebinja do Bileće i od Bileće do Stoca, a Šumljaka.Pop Bogdan Zimonjić stoji s Gačanima ispod Somine-krajem Gacka, po malo se biju s Turcima.Nevesinjci stoje po gorama od Korita do Banjana.(...)

Vojvoda Petar Vukotić knjazu Nikoli 23.avgusta 1875.G.,Vuković Bune i ustanci 67.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Wed Mar 17 2010, 03:56

"Dobrovoljci iz Stoca i Ljubinja, njih je oko dvjesta, koji su pratili Šefket-pašu sa vojskom, bez pašinog znanja su napali na selo Timare i ubili petoricu goloruke raje,a to su ovi Jovica Tomović, Lazo Kokošar i Savo Kolak i odveli su ovim seljacima 86 volova, 840 ovaca i koza i oko 100 magaradi."

Arhiv grada Mostara (depeša V.Vrčevića od 18. oktobra 1875.)
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Thu Mar 18 2010, 01:24

Iz 17. stoljeća nalazimo nekoliko izvještaja iz Trebinjsko-mrkanske biskupije u kojima se spominju mjesta na području kasnije župe Dubrave. Ponajprije ćemo spomenuti izvještaj biskupa Benedikta Medvjedovića i Dominika Andrijaševića. Oni 1622. godine podnose izvještaj novoosnovanoj rimskoj kongregaciji Propaganda Fide o stanju tzv. Stjepanske biskupije. Premda se taj izvještaj ne može smatrati potpuno vjerodostojnim, kao i onaj koji će se kasnije spominjati iz 1629., stanja koje opisuju, zbog okolnosti i svrhe s kojima su pisani, ipak su za ovaj rad važni zato jer spominju mjesta buduće župe Dubrave.

U izvještaju iz 1622. biskupi, spomenuvši Zažablje, Gradac, Hum i Popovo, nastavljaju:

»Zatim odatle od brda zvanog Lasica, Ljubinje, Dubrave i Hrasno
.«

Ni u Ljubinju ni u Dubravama ni u Hrasnu nema nijednog katolika, »svi su šizmatici i Turci«.


Tu se spominje i Stolac, kao »kraj vrlo ugodan«, ali ni u njemu nema katolika, nego su njegovi stanovnici šizmatici i Turci.

POVIJESNE OKOLNOSTI OSNUTKA I OSNUTAK ŽUPE DUBRAVE U TREBINJSKOJ BISKUPIJI PRIJE 300 GODINA

Milenko KREŠIĆ, Stolac

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by wolf sagash Thu Mar 25 2010, 02:31

bolero ::Iz 17. stoljeća nalazimo nekoliko izvještaja iz Trebinjsko-mrkanske biskupije u kojima se spominju mjesta na području kasnije župe Dubrave. Ponajprije ćemo spomenuti izvještaj biskupa Benedikta Medvjedovića i Dominika Andrijaševića. Oni 1622. godine podnose izvještaj novoosnovanoj rimskoj kongregaciji Propaganda Fide o stanju tzv. Stjepanske biskupije. Premda se taj izvještaj ne može smatrati potpuno vjerodostojnim, kao i onaj koji će se kasnije spominjati iz 1629., stanja koje opisuju, zbog okolnosti i svrhe s kojima su pisani, ipak su za ovaj rad važni zato jer spominju mjesta buduće župe Dubrave.

U izvještaju iz 1622. biskupi, spomenuvši Zažablje, Gradac, Hum i Popovo, nastavljaju:

»Zatim odatle od brda zvanog Lasica, Ljubinje, Dubrave i Hrasno
.«

Ni u Ljubinju ni u Dubravama ni u Hrasnu nema nijednog katolika, »svi su šizmatici i Turci«.


Tu se spominje i Stolac, kao »kraj vrlo ugodan«, ali ni u njemu nema katolika, nego su njegovi stanovnici šizmatici i Turci.

POVIJESNE OKOLNOSTI OSNUTKA I OSNUTAK ŽUPE DUBRAVE U TREBINJSKOJ BISKUPIJI PRIJE 300 GODINA

Milenko KREŠIĆ, Stolac
Covjek je potpuno u pravu.Jedan dio shizmatika ce docnije biti pounijacen a naseliti ce se i nesto zapadnih hercegovaca.Katolici istocne Hercegovine imaju sa pravoslavnim identican folklor,slicne religijske obicaje a i jedni i drugi naravno zajedno sa muslimanima imaju isti lingvisticki karakter.Znaci svi su stokavci i ijekavci,
wolf sagash
wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 48
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Thu Mar 25 2010, 10:26

Mislim da si odgovorio na jednu moju trilemu koju dugo krijem od ostatka svijeta, kao veliki blam, ali sada je mogu podijeliti sa ostalim forumasima, ne zamjerite sto je malo off.
ORJENTACIJA U PRIRODI
Ova disciplina mi je uvijek isla od ruke, odusevljavao sam se kao djecak Tom Sojerom, Winetouom, i ostalim pustolovima dragih mojoj generaciji, crtani i pisani romani ovdje su zauzimali posebno mjesto. Naravno i u skoli, koja je shvatana kao nuzno zlo generaciji odrasloj u vojnickim cizmama i pantalonama od satorskog krila, narocito sam pratio predavanja vezana za navedenu temu i toga se sjecam kao da je bilo juce.
Nastavnica Milena Orbovic drzi predavanje o snalazenju u prirodi ukoliko se ne daj boze izgubimo u istoj.
Zvijezda Sjevernjaca nalazi se na sjeveru (zato se valjda tako i zove), mahovina je uvijek sa sjeverne strane panja,oltar pravoslavne crkve uvijek je na istoku, a katolicke na zapadu, munara na dzamiji okrenuta je ka jugu…
I tako jelte, naoruzan ja ovakvim znanjem i GPS uredjajem krenem terenskim vozilom da upoznam domovinu da bi je vise volio.
Put me je nanio na Ivanicu odakle sam okrenuo, u duhu nastojanja nase drzave ka zapadu, do sela koje se zove Grepci gdje sam ugledao jednu malu kamenu crkvicu sa latinicnim natpisom i katolickim grobljem u blizini i molim lepo, posto sam vec dosta zavolio otadzbinu, a i recesija je brale, rijesih da krenem nazad ovaj put drugim putem. Rekoh sebi, a i tipu pored sebe da je GPS izmisljen za glupe Amerikance i da se univerzalni srpski vojnik snalazi bez problema, na osnovu kulturne bastine, i tu ti ja sav bitan odrzim jedno predavanje o polozaju jednobrodne katolicke crkve i krenem normalno kontra od oltara ka istoku, put mi se priznajem malo oduzio, ali potvrdu svojih tvrdnji nasao sam u Kijev dolu gdje sam ponovo ugledao staru katolicku crkvu i ponovio tipu, evo vidis mi samo treba da idemo suprotno od oltara i sve u dure.Hvaljen Isus bako, rekoh starici koja je nesto cistila u groblju, i Marija sinko, otpozdravi mi starica, a ja sav bitan, onako seretski namigoh mome saputniku, jos jedno selo i ista stvar, jos jedno opet isto.
Polako je pocelo da se smrkava, ali dje cu od bruke sada ukljucivati GPS i tada na moje ogromno zaprepastenje, umjesto Vlastice i Brgata ugledah Vranjak i Lopatu, a umjesto Ivanice manastir Zavalu.
Dje si ti u skolu iso jarane, ko za se prokomentarisa Bosnjo kraj mene, a ja totalno razoruzan i siguran vise ni u sta slegoh ramenima, znas li odavde, s pola glasa upitah.
Do TB sam slusao komentare tipa nije skola kenjac, kenjac je onaj sto ide u nju, ne bi dao svoja dva velika odmora za tvoj fakultet, jbte fakultet kad skole nemas isl., a meni je u glavi odzvanjala pjesma panonskog mornara, za sve je kriv Toma Sojer.
Nisam vise siguran da li u ovoj zemlji i mahovina raste s prave strane panja i ko preko noci isprevrta katolicke crkve samo da od mene napravi budalu ili je mozda nastavnica pogrijesila negdje, hiljadu mi jelenskih rogova.
confused
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by polemospater Thu Mar 25 2010, 11:32

Razz Razz Razz aaaaajoj
zato ce svi novi klinci posle ovih reformi u skolstvu kad poizbacuju pola gradiva biti spremni da se pouzdaju iskljucivo u savremenu tehnologiju,drugo im nista i ne preostaje...da li je to bolje ili gore po njih ne znam,al iz ove tvoje price sledi da je bolje

polemospater
Jet Set Foruma

Female
Broj poruka : 2172
Godina : 37
Lokacija : srbija
Points : 400
Datum upisa : 25.11.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by wolf sagash Fri Mar 26 2010, 03:08

sjajno
wolf sagash
wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 48
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Mon Mar 29 2010, 05:50

@polemospater
Ovim postom pokusao sam na saljiv nacin da skrenem paznju na unijacenje Srba na ovim prostorima (dubrovacko zaledje i dolina Neretve), unijati su ljudi koji zadrzavaju pravoslavni obred ali priznaju Papu za vrhovnog poglavara, vremenom njihovi potomci postaju veci katolici od Pape, onda dolazi do jednacine katolik jeste jednako Hrvat i tako nastaju Hrvati u velikom dijelu Hercegovine.
Ostaju crkve koje su njihovi preci gradili po istocnom obredu, a potomci ih pretvorili u katolicke, ostali su bili do zadnjeg vremena tragovi tipa nalaganja badnjaka za Bozic, a cak i krsne slave kod pojedinih katolickih porodica.
Pa nisi valjda pomislila da se Duh sa sjekirom moze izgubiti negdje Very Happy
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by polemospater Mon Mar 29 2010, 06:04

zahvaljujem na podrobnom objasnjenju...ja sam po tvojoj prici shvatila da si omasio put,al ajde...pa i bilo bi bas glupo da si omasio put kad vec baratas svim tim veoma korisnim cinjenicama za snalazenje u prirodi.
uh ovo zvuci grubo...hocu reci ako si znao da su crkve pretvorene u katolicke od strane tih unijata onda je zbzvz ako si se zagubio...drugim recima ako se nisi zagubio onda ne razumem sto si brate mili pisao ovo??


Ďîńëĺäśč čçěĺíčî polemospater äŕíŕ Mon Mar 29 2010, 06:32. čçěĺśĺíî óęóďíî 1 ďóňŕ

polemospater
Jet Set Foruma

Female
Broj poruka : 2172
Godina : 37
Lokacija : srbija
Points : 400
Datum upisa : 25.11.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Mon Mar 29 2010, 06:29

...Znatan deo hercegovackog stanovnistva bio je voljan da se digne na ustanak oslanjajuci se na Austriju.Hercegovacki izaslanici Bogic Vuckovic (prozvan Bogic Popovic) i knez Aleksa Milicevic obratili su se 30. maja 1738. godine preko karlovackog generala Herberstajna i hrvatskog bana grofa Josifa Esterhazija, dvorskom ratnom savetu u Becu jednom izjavom podanicke vernosti, koju su potpisali mnogi vidjeniji ljudi.Izaslanici su u ime celog naroda rimokatolicke i pravoslavne veroispovesti u distriktima Trebinje, Klobuk, Niksic, Pljevlja, Kljuc, Ljubinje,Stolac, Blagaj, Mostar, Pocitelj, Ljubuski i iz drugih predela i mesta, izjavili da su se u ranijim ratovima borili protiv Turaka na strani Mletacke Republike, a ona ih je poslije zakljucivanja mira ponovo predavala Turcima.Nudili su 30 000 ljudipod oruzjem naglasavajuci da ce austrijski car u slucaju osvojenja Hercegovine dobiti tri pristanista Sutorinu, Dubrovnik i Herceg Novi.Dvorski ratni savet je pripremio tekst privilegije, ali ona nije poslata jer se Austrija vec pripremala za sklapanje mira sa Osmanskim carstvom...

ISN 155.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Tue Mar 30 2010, 02:21

Opis Dubrovnika i Bosne iz god. 1658.

U biblioteci zemaljskog muzeja ima jedna mala knjižica, u kojoj neki Francuz imenom Kikle (Quiclet) opisuje svoj put iz Mletaka u Carigrad, koji ga je naveo i kroz Bosnu a prevalio ga je u spomenutoj godini. Puni naslov te knjižice glasi:

„Les voyages des M. Quiclet a Constantinople par terre. Enrichis d'annotations par le sieur P. M. L. A Paris, chez Iean Prome, proche le grand Portail des Augustins du grand Conuent, au bon Pasteur. M. DC. LXIV. Avec privilege."

U jutro krenusmo odatle i prolazeci vidjesmo na lijevo veliko selo, u kome ima dzamija; zove se Ljubinje, a putujuci otale do po podneva, posto predjosmo strasnu planinu i jednu ugodnu dolinu, koju vrijedi vidjeti pogledati, stigosmo.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
01/01/1905

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Wed Mar 31 2010, 07:43

(...) 1731. godine kuga je harala u Stocu i Ljubinju.U jednom pismu stolackog kapetana Ismail-bega od 29. decembra kaze se "Ako budete pitali za bolest dosleka je iz naseg Stoca izaslo vece od 300 mrtvaca.A sadara svaki dan izlazi po 4 do 5 mrtvaca, a mi hvala Bogu doslika zivimo zdravo". Kada je o kugi u Ljubinju bio obavjesten kapetan Pizano, neki Husein-aga je pisao kapetanu lazareta u Dubrovniku, demantovao je to i tvrdio, da kuge nema ni u Mostaru ni u Rotimlji.Priznao je da je bio u Sarajevu ali da je sada ni tamo nema.

H.Kapidzic, Stolac, 6.
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Wed Mar 31 2010, 08:06

(...)Ustanici za ovaj poduhvat raspolagali su znatnim snagama.Prema kazivanju M.Ljubibratica Bacevic je tu imao oko 150 svojih Banjana, a Pavlovic oko 200 Crnogoraca, pod komandom Ljubibratica nalazili su se Zubcani, Krusevcani i Sutorinjani, kao i jedna ceta sastavljena od dobrovoljaca iz Boke Kotorske, iz Italije itd.Pored toga Ljubibraticevom odredu je tu stiglo i pojacanje od oko 80 Korjenicana "na koje se mogao potpuno osloniti", a narocito kaze K.Grujic "sto su ovi i najveci junaci medju (Hercegovcima).Ustanici iz Sume i Bobana su se nalazili na prostoru prema Hasan-begovoj palanci (Starom Slanom)u selu Petrovicima, zatim prema Carini, u selu Talezi i na prostoru prema manastiru Duzima.U Popovu su vec bili Ljubomirci sa Jovanom Zotovicem i Zavodjani sa Savom Andjelicem.
Poslije utvrdjivanja osnovnih elemenata potrebnih za dalje akcije, dugim usiljenim marsem krenuli su svi odmah prema Kleku.Islo se od Orasja u Povrsi lijevom stranom Trebisnjice do Poljica u Popovu.Tu je kolona presla na drugu stranu rijeke i zanocila u Dracevu.Prihvatajuci usput Sumljake, Bobance, Popovce, Ljubomirce i Zavodjane, kolona je sutradan stigla preko popovskog Orasja, do dna Popova.Poslije dogovora sa Mihom Brstinom, istaknutim ustanikom iz Hrasna, koji ih je tu sacekao, nastavila je odmah s pokretom dalje i 30. septembra stigla je na Prapratnicu , selo na putu od Kleka prema Stocu.(...)
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by wolf sagash Sat Apr 03 2010, 01:23

zagor ::(...)Ustanici za ovaj poduhvat raspolagali su znatnim snagama.Prema kazivanju M.Ljubibratica Bacevic je tu imao oko 150 svojih Banjana, a Pavlovic oko 200 Crnogoraca, pod komandom Ljubibratica nalazili su se Zubcani, Krusevcani i Sutorinjani, kao i jedna ceta sastavljena od dobrovoljaca iz Boke Kotorske, iz Italije itd.Pored toga Ljubibraticevom odredu je tu stiglo i pojacanje od oko 80 Korjenicana "na koje se mogao potpuno osloniti", a narocito kaze K.Grujic "sto su ovi i najveci junaci medju (Hercegovcima).Ustanici iz Sume i Bobana su se nalazili na prostoru prema Hasan-begovoj palanci (Starom Slanom)u selu Petrovicima, zatim prema Carini, u selu Talezi i na prostoru prema manastiru Duzima.U Popovu su vec bili Ljubomirci sa Jovanom Zotovicem i Zavodjani sa Savom Andjelicem.
Poslije utvrdjivanja osnovnih elemenata potrebnih za dalje akcije, dugim usiljenim marsem krenuli su svi odmah prema Kleku.Islo se od Orasja u Povrsi lijevom stranom Trebisnjice do Poljica u Popovu.Tu je kolona presla na drugu stranu rijeke i zanocila u Dracevu.Prihvatajuci usput Sumljake, Bobance, Popovce, Ljubomirce i Zavodjane, kolona je sutradan stigla preko popovskog Orasja, do dna Popova.Poslije dogovora sa Mihom Brstinom, istaknutim ustanikom iz Hrasna, koji ih je tu sacekao, nastavila je odmah s pokretom dalje i 30. septembra stigla je na Prapratnicu , selo na putu od Kleka prema Stocu.(...)
Mislim da si ovaj post okačio zbog mene.Zato imaš plus.Daj još o Mihi Brstini!
wolf sagash
wolf sagash
Legenda Foruma
Legenda Foruma

Male
Broj poruka : 1013
Godina : 48
Lokacija : mejdani
Points : 243
Datum upisa : 28.06.2007

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Tue Apr 06 2010, 04:50

...Činjenica je, da Musić jedno vrijeme ostaje s narodom miran i da ne učestvuje u većim ustaničkim operacijama, skoro potpuno odvojen od događaja koji su potrsali veliki dio Hercegovine i koji su u nekim slučajevima stizali do njegovog neposrednog susjedstva.Međutim i pored povlačenja i odustajanja od učešća u borbama, on ipak za čitavo to vrijeme nije ostao i bez veza, kako sa Crnom Gorom tako i sa nekim od ustaničkih glavara.Sporadično, s vremena na vrijeme, održavao je izvjesne kontakte i slao i li primao pisma.U nekoliko mahova odlazili su neki viđeniji ljudi sa njegovog područja i sa njegovim znanjem na Cetinje da traže pomoć.U toku avgusta odlazio je "knez od Trebinja" i "Popova" Đuro Kristić, "poslat od glavara i svega naroda", izjavljujući "da je sve Popovo preprtljalo roblje i mal u Austriju, a da je ostao momak, koji je oružje imao i koji je sposoban da se bije.Ovo isto kaže za Rasno,Burmaze, čavaš, Utovo, Gradac, Trebinje, Velju Među, Trnčinu, Popovo itd."Sredinom oktobra su na Cetinje stigli Miho Brstina i Luka Mišković i "ištu puške i džebanu i pitaju hoće li s robljem ovmo k nama ili će u Austriju".Zna se isto tako da su i neka druga izaslanstva sa ovoga područja išla u Crnu Goru...
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by zagor Thu Apr 08 2010, 07:37

...књаз Никола је у желји да осујети рад овог састанка у Врањској, наредио војводи Пеку Павловићу да има рашћерати пошто пото скупштину.Павловић је задатак извршио до краја, а послије тога и ухватио Љубибратића и Јакшића, свукао их голе и измлатио тако да су морали да иду на лијечње у Дубровник.Бјежали су преко Крстача, Звијерине,Видуше, Љубомира, па преко Требишњице и Шуме.
Извјештавајући свога министра о догађајима у Херцеговини, Врчевић није ништа казао о овом сукобу.Он само напомиње да Лјубибратић крстари са око 60 људи по јужној Херцеговини и да је био на једној скупштини 20.јула, са које су на Цетиње упућена два домаћина да питају књаза шта треба да раде*.По повратку са Цетиња ова двојица су се хвалила како их је књаз лијепо примио и савјетовао да се дижу против Турака, јер су уз устанике Русија, Аустрија и Црна Гора.Причали су дубровачко-требињском бискупу и да се књаз клео животом свога сина кад им је то говорио.


*М.Вукчевић.к.г.116. Она двојица су били Никола Путица из Грачаца и Михаило Брстина из Храсна.

Све податке о Михи Брстини преузео сам из књиге Војислава Ј.Кораћа Требиње
zagor
zagor
Postuje redovno
Postuje redovno

Male
Broj poruka : 190
Godina : 43
Lokacija : Ljubinje
Points : 221
Datum upisa : 23.11.2009

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Sun Jun 20 2010, 23:52

U Uboskom se od islamskih spomenika, nalazila samo dzamija i mekteb uz nju.Dzamija je bila locirana podno sela,na ivici Ubalackog polja, tacno na mjestu, gdje se sada nalazi zgrada narodne osnovne skole.Bila je gradjena od tesanog kamena sjecenog u jednom od kamenoloma u kojima su tesani i srednjovjekovni stecci.
Husein Kucinar, bio je duzan ovom vakufu 800 akci Sacuvano je nekoliko dokumenata koji ovo misljenje potvrdjuju.Iz dva obracuna godisnjeg poslovanja defterdar Husein, efendija vakufa u Uboskom, koje su sastavile Ljubinjske kadije Abdulah i Ahmet, vidi se da je ovaj vakuf bio bogat.Prvi obracun odnosi se na 1180(1766) A drugi na 1216(1801).Iz starijeg obracuna saznajemo da je 1180(1766) godine, bio neki Abdulah kadija Ljubinja i Konjica(Belgraddzik).
U obracunu iz 1801 godine, upisano je 39 duznika, koji su pod istim uslovima, kao i kod starijeg obracuna, uzimali kredit od defterdar Husein ef vakufa i bili mu duzni 202 951 akcu.Medju duznicima se spominju:Abdulah-hodza, i brat mu munla Arslan, sinovi Ebu Bekir, hodzini, imami u Uboskom.Murat, mujezin, Murat basa, sarac, sest krscana, a ostali su muslimani.Zanimljivo je ovdje istaknuti da se ni u jednom obracunu ne govori o visini kamate Ljubinjski kadija Alija, naredio je muraselom od 5 dzumada II 1195(1781) godine muteveliji ovog vakufa u Uboskom da naplati kamatu(murabehu) u iznosu od 11 000 akci od vakufskih duznika.Dervis Osman-base, i Sulejmana, sina Dervis Omerova

Ljubinjski kadija, Fejzulah
naredio je muraselom od 5 sabana 1195(1781) imamu i muteveliji Arslan Basi Bekirhodzicu, da se iz viskova prihoda oprave dzamiju deferdar Husein efendije u Uboskom, koja je vec bila prilicno ostecena
Krajem proslog stoljeca, ova je dzamija bila tako dotrajala da se u njoj, nije vise moglo klanjati.Onovremeni kotarski predstojnik u Ljubinju, Vladimir Besarovic je u dogovoru s uglednim Ljubincima: kadijom hadzi hafiz Hasim ef Mahicem, mualimom Omer Hulusi ef Duricem i gradonacelnikom Mehmed-agom Serdarevicem, poveo akciju za opravku ove dzamije Oni su prikupili potrebna finansijska sredstva i dzamiju temeljito opravili.Vakufsko ravnateljstvo u Sarajevu doznacilo je 500 kruna za opravku dzamije.Muslimani Uboskog i iz okolnih sela pomogli su takodjer novcem i radnom snagom, kod opravke dzamije.U novinskom izvjestaju u ovoj opravci, istice se da su u Uboskom, ranije zivjeli bogati Muslimani, a sada su vecinom siromasni.Svecano otvorenje ove dzamije obavljeno je 18 oktobra 1901 godine.
 
 

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by djedov do Thu Jun 24 2010, 01:06

Bolero
daj prezimena tih porodica iz Uboska koje se pominju u to vreme da znamo ko je tada zivio u Ubosku

djedov do
Napreduje

Broj poruka : 71
Points : 29
Datum upisa : 25.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by drmoje Thu Jun 24 2010, 02:41

Za vrijeme Turske vladavine sagradjena je u Uboskom, i jedna velika kula od cetiti sprata.Danas ona ima dva sprata, i nalazi se u vlasnistvu Miceta.Ovdje je za turske uprave podignuto i pet catrnja, od kojih se jedna nalazila pred dzamijom i bila je njen vakuf, a ostale cetiri su bile vlasnistvo Mrgana i Smailhodzica U Uboskom su zivjele slijedece Muslimanske porodice od kojih su neke izumrle, neke odselile u Tursku, a neke se raselile po drugim mjestima Bosne i Hercegovine:Abdulkadirovici,Babici stanovali su gdje su danas Bandjuri, Bakrici, Bekirhodzici, Biridani, Brklje stanovali su gdje su danas Micete, Bureci, Bure, Cobani, Cokodari, Ceranici, Doge, Djunoze, Elezovici, Hajdarovici, Huskovici, Meretlici, Mrgani, Mucici, Mujezinagici, Palici, Pelje, Pijuci, Runici, Smailhodzici, stanovali su gdje su danas Komadi, Saranovici, Skore, Taslamani, Teparici, Turajlici, Vilogorci, Vuci, Zece i Zubovici Ustanici su 30/8/1874 spalili Mahalu Koritnik i pola Uboskog u Ljubinjskoj nahiji.Tada je pocelo intenzivnije iseljavanje muslimana iz Uboskog koje je zavrseno 1941 godine.Posljednji su iselili jedna porodica Mrgana.
[You must be registered and logged in to see this link.]
drmoje
drmoje
Trudi se
Trudi se

Broj poruka : 44
Points : 10
Datum upisa : 10.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Sat Jul 10 2010, 06:44

Beglucka zemljista u Hercegovini
U dulumima
Kotar LJUBINJE
Obradiva: 205
Neobradiva: 8.811,000
Ukupno: 9.106
Broj porodica: 5
Saric iz Stoca, Celar iz Mostara, Serak iz Ljubinja, Zecic iz Vlahovica, i Zubovic Mujagic iz Vlahovica
Izvor: Husnija Kamberovic Begovski zemljisni posjedi u BiH 1878 - 1918
Zagreb 2003

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Tue Jul 13 2010, 04:48

Tri turske listine manastira Duzi

2.Druga listina je ferman sultana Ibrahima, pisan na jakom isprutanom papiru "muhurliji" kakav se obicno upotrebljava za javne listine, dugom 56 cm, a sirokom 21 cm.Boje su zuckaste a sacuvan vrlo dobro.Sijakat. premda je pisan debelim kalemom, nije odvec velik, izobljen i polozit.Brade su s desna na lijevo nesto prema gore nakosene i slabo uvite.

Tura je velika te zaprema gotovo citavu sirinu papira a glasi: "Ibrahim han Mehmed han Elmuzafer daima".Pisana je nesto bljedjim murecepom nego li ostalo pismo, koje je intenzivno crne boje i dobro ocuvano.

Datum pisan je opet drugom rukom, drugim perom i sitnijem pismom.Listina nema ni potpisa ni muhura a samo na izvanjskoj strani ima dva "sa''', od kojih bi jedno citali ''Ibrahim'', docim je drugo necitljivo.Ovi imadu da zajamce autenticnost fermana.Na istoj strani napisana su mladjom rukom jos dva retka, jedan vrlo istrosen grckim pismom a drugi glasi: EPMAN ZA DPAVE H ZA ZEML

Prijevod ovog fermana glasi:

Uzviseni i od Boga velikim zvanjem obdareni Novinski i Ljubinjski kadijo.
Ovim fermanom se obavjescujete, da su se svestenici crkve Lesoni Gosluci, u trebinjskoj opcini, kotara......nama prituzili, da su se prigodom popisivanja zemalja na njihovu zemlju po drugi put udaren porez, koji prem su ga oni sa pristojbom za vinograde, glasom poreznog teftera vec platili, jos od njih (djizija) i po drugi put trazi harac i time se uznemiravaju te cu molili ujedno za izdanje jednog fermana.
S toga Vam se ovim nalaze, da odma stvar razvidite, jesu li tuzitelji platili na njihove zemlje i vinograda otpadajuci porez i ostale pristojbe i da li je istina, da je povjerenik za pobiranje haraca (djizije) od krscana mjesta Guzazana istu pristojbu po drugi put zahtijevao i time ih uznemiravao, a ako je to istina, imade se tome na temelju ove naredbe i na temelju serijatskog postupka na put stati.
Ujedno Vam se nalaze, da imate ubuduce postupati po ovoj naredbi i da ne bi vise prilike dali, da se radi ove stvari ovamo prituze.
Pisan u Carigradu dne 14.sabana 1056. (=1632).

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA U BIH 1908


Turski dokumenti u Dubrovackom arhivu
Napisao: Riza Muderizovic

Dubrovacki arhiv br. A. 15.

Carski ferman

izdan u Carigradu 4 aprila 1623 godine od strane sultana Murata IV sina Ahmeta I, upucen na hercegovacke kadije:
Kada vam stigne moj uzviseni ferman uzmite na znanje da su mi stanovnici varosi Ljubinje podastrli na moj uzviseni prag molbu radi toga sto neke osobe kupuju na pristanistima Slanom i Ledenici hranu i stoku odredjenu za pucanstvo varosi Ljubinje te ju izvoze i prodaju u neprijateljskoj zemlji i time stanovnicima varosi Ljubinje stvaraju nestasicu u zivezu i mesu.Posto su mi najavili da imadu u rukama i fetvu izdatu od strane sejhulislama (vjerskog poglavice svih muslimana) u pogledu zabrane izvoza hrane, zapovijedam kada tamo stigne spahijski sin Jusuf da mu Bog povisi ugled, mutevelija varosi Ljubinje sa Mojim uzvisenim fermanom neka se to zabrani prema uzvisenoj fetvi, koju ima u rukama.
U ovom pogledu treba pomno i pazljivo stvar izviditi, te ako je u istini onako kako je u molbi prestavljeno, da se hrana i stoka prodaju u neprijateljske zemlje, ja to nikako necu dozvoliti.Zato ako bi se nekom prohtjelo da po visoj cjeni proda hranu i stoku u neprijateljsku zemlju to strogo zabrani i sprijeci kako ne bi niko izvozio i prodavao hranu i stoku u neprijateljsku zemlju i time dao povoda da zitelji varosi Ljubinje oskudijevaju hranom i mesom.A ako bi se kogod usudio da to ucini dostavi (Mi) njegovo ime i prezime.Ovo primi na znanje i povjeri se Mome uzvisenom Znaku.

Glasnik Zemaljskog Muzeja Kraljevine Jugoslavije
Sarajevo 1938

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by bolero Fri Aug 26 2011, 00:49

Godina 1876

Bilo je baš na dvije pune godine prije okupacije, a prvi dan posta ramazana u 4 ˝ sahata u jutro “ala franka”, kadno je proglašeno po Ljubinju, da idu Crnogorci na Ljubinje, i da se sklone u grad sve, što nije za puške.

Zbilja po sahata iza toga očulo se pušketanje sa istočne strane Ljubinja brdom preko vinograda. U varoši je bilo onda do 50 muslimana gragjana, koji su mogli baratati sa oružjem i jedno 150 askera redife (rezerve). Starci su, žene i djeca hitili u grad izmegju krupe od puščanih zrna.

U grad je hitio svijet iz bližnjih mahala Cernice i Vakufa, dočim se svijet iz Barnosa bio sklonuo u bližnju kuću Hasan-age Serdarevića, koja je tada bila najbolja.

U Gornjim se Barnosima zaklonio svijet u kuću Hafiza Mataradžića. Iz mahale se Raspasca uklonio svijet u kuću Hadžiosmanovića. U kuli se Bakibegovića bilo zatvorilo nekoliko boraca, koji su bili kašnje primorani napustiti kulu, a Crnogorci je zapalili, kao i svu mahalu Prekopce što su zapalili. Pod kulom je Bakibegovića stajala kmetica istog Bakibegovića, a žena Laze Pupića. Ona je držala u naramku nejako muško dijete zavijeno u čiste pelenice. Dijete je bilo njezino vlastito.

Tu je k njoj priletio jedan Crnogorac i stao joj govoriti, da je ona turkinja. Jadna mu se žena klela i preklinjala svime i svačime, da ga uvjeri, e ona nije turkinja, već hrišćanka. Kad kletve nijesu vrijedile, u ljutoj se nevolji počela pred Crnogorcima krstiti, ali joj nije moglo pomoći.
Nemilosrdan Crnogorac, kao što su vazda nemilosrdni prema svemu, što nije njihovo, zgrabi dijete iz naručja materina i brže ga razvije. Pelene dječinje metne u šarpelj (kožni torbak), a djetešce pred očima materinim raspara velikijem nožem ispod trbuha pa sve do pod vrat.

Iz Mataradžića su se kuća zatvoreni muslimani borili i branili junački odbijajući navale Crnogoraca. Radi silna im je puškaranja izmicala municija i prije nego li je posve nestalo, pribavljena bude borcima druga municija, a pribavila im je ona hrabra i odvažna ženska glava, od koje se nijesu ni nadali onolikom požrtvovnom muslimanskom rodoljublju. Odlučila se naime mlada i junačna djevojka Šerifa hanuma Mataradžića na odveć smion čin, sa još jednom djevojkom svojom jaranicom Pašanom Hadžića, te njih dvije pošle u grad po municiju. Od muških se nije mogao niko maknuti, jer ih je i onako malo bilo u kućama Mataradžića, a valjalo im je braniti žene i djecu od noža crnogorskoga. Šerifa hanuma je išla sa svojom drugaricom brdom Radovinjom. Kako su djevojke bile na oku Crnogorcima nijesu se oni obzirali, što su ženskadija, nego su pucali na njih iz svojih pušaka, ali ih ne pogodi nijedno puščano zrno i one obadvije prezirući zvižduk neprijateljskog olova, prispješe u grad neozljegjene. Kad je stigla u grad Šerif hanuma i stala pred zapovjednikom tvrgjave, potegne i okrene prema njemu malu pušku, što ju je sobom ponijela i povikne svojim gromkim djevojačkim glasom:

- Džebhane (municije) mi, murtatine (izdajice), daj, braća mi izginuše!

Zapovjednik se našao u čudu i čisto se neugodno zbunio na odvažan povik odvažne djevojke, a kad se snašao odgovorio susretljivo:

- Aman, hanuma, ustrpi se, sve će ti se dati, što želiš. U obrani grada nijesam znao, šta ti manjka braći. Džebhane imamo u gradu, pa ćemo je dijeliti i pomagati se, dok je teče, a onda, što nam alah da.

Izgovoriv to na brzu ruku naredi s mjesta, da se hanumi donesu dva sanduka. Da njoj i njezinoj drugarici bude zgodnije i lakše ponijeti džebhanu, odredi zapovjednik, te se dovede i jedna mazga, pa se na nju natovariše sanduci s municijom. Šerifa hanuma zatraži još džebhane, prije nego je pošla. Brže se bolje donesu i druga dva sanduka, od kojih jedan uprti na legja sama hanuma, a jedan njezina drugarica. Uprtivši tako sanduke potjeraju mazgu i pogju za njom iz grada. Jedno da zapovjednik uvjeri mladu hanumu, kako nije opravdano njezino mišljenje o njemu, a drugo da djevojkama prolaz bude što sigurniji, dadne im u pratnju nekoliko askera, dobro oboružanih. Askeri su ih pratili samo doneklen, a onda se hitrim skokom povratili natrag u grad, prepustiv djevojke s mazgom njihovoj sudbini.

Dok su se askeri poplašili i pobjegli od pucnjave crnogorskih džeferdara, dotlen su djevojke nesmetano koračale naprijed, a pratilo ih zujanje zrna, koja su Crnogorci namjenjivali nevinijem, ali neustrašivijem ženskijem stvorovima. Imale su prevaliti puta okolo 3 kilometra, a da se ni za što nijesu mogle zakloniti osim nešto malo za kuće, i to na jednom mjestu, a za tako duga i opasna puta. Kad je hanuma prispjela kući, već su bili Crnogorci zapalili kulu Hasana Mataradžića i dimovi se vijali nebu u visine.

Crnogorac je bio prije nje došao k njezinoj kući s donje strane dvorišta i na donja vrata. Namjera mu je bila provaliti u kuće, sasjeći što u njima nagje, pa ih porobiti. S druge strane kuće Šerifa hanuma došla s Pašanom, te im vrata budu brže otvorena, a njih dvije utjeraju mazgu. Istom se brzinom opet vrata zatvore, mazga otovari, a djevojke isprte sanduke. Pošto nijesu puške pucale iz kuća, držao je Crnogorac, da u njima već od ljudi i nema nikoga, pa će ih biti lasno opljačkati. Vrata su dvorišta, pred kojima je stajao Crnogorac, bila vrlo lohotna i slaba, što ga je uvjeravalo, da ih ne će biti mučno otvoriti. Izvadio je dakle nož iza pasa i stao potkopavati bravu i snimati erezu (gvozdena priječka). Čim se ereza skine, tim su otvorena vrata. U kućama se i u dvorištu šutilo, a Crnogorac je radio svoj započeti posao. Kad se vidjelo, da se ne će okaniti obijanja vrata, došapnuto je djevojkama, koje su se u kućama odmarale od napora. Pašana nije mnogo marila, ali je poput ljuta risa skočila na noge lagane Šerifa hanuma i zgrabiv pušku mimo brata i časom sleti k vratima dvorišta. Crnogorac nije pometao svog rada, ni ne sluteći, što mu se sprema kroz vrata iznutra. Na vratima se nalazila jedna pukotina, kroz koju je hanuma mogla nazrijeti Crnogorca pred vratima. Oh, kako li su joj osvetom uskipjele mlagjane grudi! Kako li joj je srce burno udaralo s čina, koga će evo sad ona izvršiti! Ogleda pušku je li pouzdana, uvjeriv se, da je ne će izdati, prinese joj zjalo k pukotini vrata, a onda je zaždije. Puška pukne, Crnogorac hukne i mrtav se svali na tle pred vratima. Tako jedan Crnogorac pade od ženske ruke. I

z grada se megjutim muški podržavala vatra na Crnogorce, a ovi su opet muški odvraćali vatru na tabije, odakle su puškarali muslimani.

Nema zbora Crnogorci su bili prigustili svojom pucnjavom, te muslimani u gradu nijesu imali kad opskrbljivati se vodom, te su žene i djevojke bile preuzele na rodoljubno djelo i donosile vodu, da branitelji grada i muslimanskog naroda imadnu čime gasiti žegju.

Od početka u 6 sati iz jutra, pa do 4 sata poslije podne nije popuštalo puškaranje ni s jedne strane.

Svakako se Crnogorci ne bi bili tako lako prošli Ljubinja, i Bog zna, kako bi se pri kraju bila svršila njihova navala, da nije gradu došla pomoć.

Na Neum-Kuli je, već umrli, Omer-aga Paić zapovijedao nad 90 korduna i sa svih je 90 njih pohitio, da pomogne ostaloj svojoj muslimanskoj braći obraniti grad i odbiti navalu Crnogoraca. Čim se glasalo, da se primiče pomoć, odmah je počela popuštati vatra s crnogorske strane, a okolo 6 sati je zamaknula posve. Crnogorci su ostavili Ljubinje i pobjegli, da se više nigda ne povrate.

Za ove je navale i opsade grada palo mnogo manje muslimana mrtvih i ranjenih nego li Crnogoraca, jer su se prvi branili iza zidina, a drugi su navaljivali otvorenim prsima. Pošto se sve stišalo i minula svaka opasnost, ustanovljeno je pod sigurno, da je palo na mrtvo 6 muslimana gragjana i 3 su bila ranjena.

Nije se mogao ustanoviti broj poginulih i ranjenih Crnogoraca, već se jedino moglo bez ikakva pretjerivanja ustvrditi, da ih je navala na Ljubinje skupo stajala i da su muslimani ljubinski dostojno okajali Prapratnicu i Vranjevo Selo.

Sutra dan je ograda muslimanskoga groblja osvanula okićena sa 50 crnogorskih glava.

Ovo je bilo osim onih mrtvih, što ih Crnogorci sami pobacaše u zapaljene čardake.
Ubrzo je poslije ovoga okršaja naljegao neki paša kroz Ljubinje.

Usput je negdje od nekoga bio čuo za junaštvo Šerife hanume Mataradžića, te je odmah upitao za nju, čim je odsjeo u gradu i zaželio je vidjeti. Djevojci nije bilo inače, no se morala opremiti i otići s bratom u grad, te se ondje predstaviti paši. Ugledav paša pred sobom junačnu djevojku vrlo se obradova i pohvali je dostojnom i laskavom riječi, obećav joj ujedno, da će za njezino izvršeno junaštvo čuti i sultan u Carigradu. Svršiv paša svoj pohvalni govor otpusti djevojku najmilostivije i ona se ponosito i zadovoljno, svjesna svoje zasluge, vrati domu svome.

Paša je bio gospodar zadane riječi i obećanja, jer nije mašilo mnogo vremena, a Šerif hanumi stigne nišan (orden) od sultana. Uz nišan joj je bila doznačena i novčana nagrada od 250 groša ili 50 kruna, što ih je imala podizati svakog mjeseca.

Pri navali je na Ljubinje učestvovalo okolo 3300 Crnogoraca i hercegovačkih ustaša po njihovom kasnijem pripovijedanju. Docnije se za hrabrost odlikovana mlagjana Šerifa hanuma udala za koljenovića Hasan-bega Čengića sa Zagorja.

Završujući o navali na Ljubinje primjećujem još, da su Crnogorci, prije neg su zapucali, isprekidali sve telegrafske žice spram Stoca i Trebinja i da je uslijedio juriš od sela Kapavice. Istu je večer, kad su pobjegli, na munari u Ljubinju zaučio ezan u znak pobjede nad Crnogorcima.

Izvor: Nikola Buconjic: Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca

bolero
Napreduje

Broj poruka : 61
Points : 21
Datum upisa : 11.05.2008

Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ljbinje za vrijeme Turske uprave - Page 2 Empty Re: Ljbinje za vrijeme Turske uprave

Ďîđóęŕ by Sponsored content


Sponsored content


Íŕçŕä íŕ âđő Go down

Ńňđŕíŕ 2 of 2 Previous  1, 2

Íŕçŕä íŕ âđő

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Íĺ ěîćĺňĺ îäăîâîđčňč íŕ ňĺěĺ ó îâîě ôîđóěó